Žito u velikom investicijskom ciklusu, najavljuje moguće akvizicije

U idućem investicijskom ciklusu Žito namjerava uložiti još 105 milijuna eura u razvoj svoje vertikalno integrirane prehrambene industrije, pri čemu će glavne investicije biti nova tvornica stočne hrane i nove svinjogojske farme.

- Trideset pet godina je puno, jako puno, posebno što je bilo u četiri države, radili smo u Jugoslaviji, u Bosni i Hercegovini, pa u Hrvatskoj, a sad smo u Europi. Ulažemo kontinuirano od 2016. do danas, greenfield investicija smo imali 200 milijuna eura, u 26 ili 27 godina je investirano više od 500 milijuna eura, u Slavoniji isključivo – rekao je većinski vlasnik Žito grupe Marko Pipunić na susretu s medijima povodom 35 godina kontinuiranog rada njegovih tvrtki.

Kako je ispričao, u pravnoj sljedivosti Žito grupe ipak nedostaje par godina, kad zbog ratnih okolnosti nisu mogli Agroposavinu iz Bosanskog Šamca prebaciti u Hrvatsku, pa su morali osnovati novu tvrtku. Ali neprekidna djelatnost je ostala, pa se Pipunić može pohvaliti s 35 godina rada. Sedam petoljetki ako računamo u uobičajenim investicijskim i poslovnim ciklusima.

- Došao sam u 64. godinu, Žito u 35. i došlo je vrijeme da se više otvorimo javnosti. Postali smo po biznisu i društvenoj odgovornosti važan subjekt u Slavoniji i Baranji. Smatramo se liderom u prehrambenoj industriji u Hrvatskoj, ponosni smo što su naši proizvodi kontrolirane kvalitete od njive do stola, pratimo ga četiri do 4,5 godine, dobro je kontroliran i kvalitetan, pratimo proizvodnju mlijeka, jaja, s njive do stola sve. Vertikalna integracija omogućila nam je da budemo lider – kazao je Pipunić.

U 2024. godini Žito grupa ostvarila je 335 milijuna eura prihoda, od čega je trećina ostvarena na inozemnim tržištima, Mađarske, Italije, Srbije, Slovačke, Kosova, Njemačke i Austrije. U strukturi prihoda iz industrije im dolazi nešto više od trećine, iz stočarskog segmenta nešto više od četvrtine, iz trgovine i suradnje s kooperantima pristiže im nešto manje od četvrtine prihoda, a od ratarstva su prikupili 10 posto.

Žito grupa proizvede godišnje više od 300 tisuća tona žitarica, uljarica i industrijskog bilja, a otkupljuje još kulture s 60 tisuća hektara kooperanata. Godišnje na svojim farmama uzgaja tisuće tovnih svinja i junadi, proizvodi milijune litara mlijeka i jaja, desetke tisuće komada pršuta, dok u svojim tvornicama proizvodi 100 tisuća tona stočne hrane i desetke tisuća tona sirovog i rafiniranog biljnog ulja.

Kako je ispričao Pipunić, kad je pokretao Mesnu industriju Dobro, pitali su ga kako će proizvoditi pršut u Slavoniji. Gdje mu je bura, hrast, bukovina? Danas su proizvodi marke Dobro itekako cijenjeni, a prodaje ih i u Italiji.

- Svijet nije predodređen da se ne mijenja. Fiš, čobanac, komarac – Slavonija više nije samo to. Prije par godina prodali 43 tisuće pršuta u Regiji Parma, to je kao da prodate mobitel Appleu. Nemojmo čekati budućnost, počnimo je živjeti danas – poručio je Pipunić.

Odgovarajući na pitanja novinara, Pipunić se osvrnuo i na mogućnosti da, nakon što nisu uspjeli kupiti Belje od Fortenove, Žito grupa napravi akviziciju u regiji.

- Dali smo sve od sebe, dali smo dobru ponudu za Belje, nije nam žao, mislim da je Podravka dobar kupac, ima snage da stvori europsku konkurentnu firmu, dobri su kao i mi. Mislim da smo mi spremni, ne samo financijski, kao Žito grupa akvirirati u regiji neku firmu naše veličine ili nešto manju – rekao je Pipunić.

Što se tiče izlaska Žito grupe na burzu, Pipunić je kazao da je još aktualan, ali nije htio prognozirati kad će se točno dogoditi.

- Za izaći na burzu treba jako dobro pripremiti tvrtke, ideja stoji, pripremamo se godinama, postigli smo obiteljski konsenzus. Ali kad će se dogoditi, ne znam. Vjerujem da će se realizirati. Nadam se da će to biti što je brže moguće - rekao je Pipunić.