Električni automobili: Kineski proizvođači kao tehnološki predvodnici

Proizvođač elektronske i telekomunikacijske opreme Xiaomi namjerava 28. ožujka u Kini proizvesti svoj prvi električni automobil. Koncern je početnik u tom poslu, ali u svojoj matičnoj branši, po podacima iz 2022., ostvaruje utržak od 11 milijardi eura. Xiaomi je namjeru da proizvede sportski električni automobil realizirao za svega tri godine. Njemački vodeći proizvođači automobila dobivaju dodatnu dalekoistočnu konkurenciju.

Automobil se zove SU7 – to je skraćenica od Speed Ultra. Samo 2,78 sekundi je automobilu potrebno da razvije brzinu od 100 kilometara na sat. Maksimalna brzina mu je 265 kilometara na sat.

Proizvođač tvrdi da je baterijski pogon u stanju izdržati 800 kilometara bez punjenja. Osnovna cijena za SU7 iznosi 33.000 eura. Isti iznos treba izdvojiti za Teslu 3 – a to je trećina cijene koja se u Kini plaća za Porsche Taycan.

Šef koncerna Lei Jun, prema Forbesu posjeduje privatnu imovinu u vrijednosti od 12 milijardi američkih dolara i nalazi se na mjestu 159 liste najbogatijih ljudi na svijetu. On pažljivo prati što radi konkurencija u sjedištima automobilskih koncerna kao što su Palo Alto i Stuttgart. „Ne želimo kompromis i osrednjost", kaže Lei.

„Želimo napraviti auto iz snova, koji će stati na crtu Tesli i Porscheu."

Kina je odavno najveći proizvođač električnih automobila na svijetu. Bez inovacija kineskih firmi branša je nezamisliva. Među proizvođačima su i mnoge tvrtke koje prvobitno nisu imale ništa s automobilskim sektorom.

Xiaomi proizvodi takozvane inteligentne kućne aparate, kao što su štednjaci koji pošalju poruku na mobilni telefon kada je jelo gotovo. Taj proizvođač u Europi je poznat uglavnom po mobilnim aparatima, isto kao i Huawei, koji je već 2021. izbacio na tržište svoj električni terenski automobil AITO.

Ideja da se iz elektronske branše pređe na tržište automobila nije nova. Prije 14 godina je kalifornijski Apple najavio proizvodnju vozila. Ali, ova kompanija je krajem veljače 2024. priopćila da je projekt Apple Car u potpunosti obustavljen. Do tog trenutka koncern je investirao u razvoj svog električnog automobila deset milijardi dolara.

Kina je najveće tržište automobila na svijetu, a ujedno i tržište koje najbrže raste. Prošle godine su veliki njemački automobilski koncerni prodali svaki treći automobil u Kini. Ali, novi kineski proizvođači električnih automobila sada predstavljaju izazov.

Bernd Diepenseifen radi za konzultantsku kuću KPMG. On kaže da ovakav razvoj u Kini ne treba čuditi, jer je to vodeća zemlja u lancu opskrbe litij-ionskim baterijama. Kina je vodeća i po proizvodnji baterija i po broju prodatih automobila i po industrijskoj inovaciji. „Azijski proizvođači zauzimaju dominantnu poziciju, barem trenutno", kaže i dodaje da nema smisla da njemački opskrbljivači traže šansu u oblasti opskrbe sirovinama, isto kao i u proizvodnji baterija.

Na 91. automobilskom salonu u Genevi nije bilo nijednog njemačkog proizvođača automobila, ali ječitav niz njih bio iz Kine. Tamo su posjetitelji mogli u izloženim kineskim automobilima vidjeti integrirani internet streaming i navigaciju koja odbrojava kada će se upali zeleno svjetlo na sljedećem semaforu. Osim toga, tu je i integrirana sjedalica za masažu kao dio standardne opreme.

Kina drukčije definira elektronski automobil – to nije samo motor s utičnicom. Radi se o autonomnoj vožnji i umjetnoj inteligenciji, o ekološki svjesnom prometnom konceptu i o tehnološkom čelništvu u industrijskoj proizvodnji. Zato se koncerni iz telekomunikacijske i elektronske branše uključuju u trku.

„Trenutno su vozila svojevrsni mobilni računarski centri“, kaže šef Xiaomija Lei. „Automobilska industrija budućnosti proizvodit će napredan i premrežen 'pametan prostor'."

Drugi proizvođač, NIO, ima koncept „proširenja dnevne sobe na kotačima". Bivši kineski ministar znanstvenog razvoja Wan Gang prošle godine je na minhenskom sajmu automobila IAA 2023 rekao je da se električni automobili već mogu koristiti kao energetske skladišta u električnoj mreži.

Jürgen Unser je do siječnja 2024. bio prvi čovjek Porschea u Kini. On kaže da je za budućnost ključna riječ „smart“: „Pametni automobili, pametna produkcija, pametna infrastruktura.“ Unser dodaje da je i zaNjemačku vrlo važno da društvo bude otvorenije za prijenos podataka.

U usporedbi s drugim zemljama, Kina nije osjetljiva na upotrebu privatnih, osobnih podataka. Proizvođači automobila i digitalna industrija su tako u stanju razviti algoritme za upotrebu umjetne inteligencije koju promatraju kao ključnu tehnologiju budućnosti.

„Umjetna inteligencija će doprinijeti našem napretku i blagostanju", dodaje Unser. „Moramo se brzo otvoriti i biti fleksibilni." On se zato zalaže za „reguliranu razmjenu podataka".

Automatizirana i premrežena vožnja je predmet izjave o namjerama koju su 2018. potpisale Njemačka i Kina. Obje zemlje su se tu složile da žele stvoriti „multilateralne norme bez diskriminacije kao i uvjete za korištenje podataka, njihovo čuvanje i posredovanje, kibernetičku sigurnost u oblasti kao i pripadajuću infrastrukturu“.

U Europskoj uniji se brojni proizvođači žale na teškoće prilikom upotrebe industrijskih podataka svojih podružnica iz Kine. Strani investitori moraju koristiti računarske centre u Kini, a oni su najčešće odvojeni od ukupnog protoka podataka matične kuće. Kineski propisi u toj oblasti su problematični, jer je za transfer podataka izvan zemlje potrebna državna dozvola. Prethodno se ispituje izvoze li se tako „važni podaci".

Njemački ministar digitalizacije Volker Wissing je na njemačko-kineskoj konferenciji vladinih predstavnika naglasio neophodnost slobodnog transfera podataka. Europska unija trenutno pregovara s Kinom o jedinstvenim industrijskim normama informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Još uvijek se traži zajednički temelj za razgovor.