Kao što primjećuje Europski revizorski sud, taj je cilj još uvijek daleko. Ubrzano postavljanje dodatne infrastrukture za punjenje stvorilo bi uvjete za putovanja električnih vozila diljem Europe.
Dostupnost stanica za punjenje znatno se razlikuje od zemlje do zemlje. Problem su i neusklađeni sustavi plaćanja i nedostatak informacija u stvarnom vremenu za korisnike. Prema podacima Europskog opservatorija za alternativna goriva, Slovenija je u rujnu prošle godine imala na raspolaganju 757 javnih punionica. Tako se po broju benzinskih crpki na 100 četvornih kilometara svrstavamo u srednje dobro pokrivene zemlje.
Pandemija je imala značajan utjecaj na tržište automobila prošle godine. Potražnja za novim znatno je opala. Međutim, tržišni udio prodanih električnih vozila i priključnih hibrida znatno se povećao. Uspostava novih mreža za punjenje ne slijedi ovaj trend dovoljno brzo.
"Prijelaz na elektromobilnost zahtijeva dovoljnu infrastrukturu za punjenje. Njegova izgradnja zahtijeva veću sigurnost u vezi s upotrebom električnih vozila. Smatramo da bi Komisija trebala učiniti više kako bi podržala pokrivenost mrežom u cijeloj EU i osigurala da se tamo usmjeravaju sredstva. Tamo gdje je to najpotrebnije ", rekao je Ladislav Balko, član Europskog revizorskog suda.
Ključni okvir politike i zakonodavstva o elektromobilnosti trenutno se revidira. Revizori potiču Europsku komisiju da izradi strateški plan za ispunjavanje ciljeva infrastrukture punjenja, postavljajući minimalne standarde i zahtjeve. Dodaju da bi sufinancirani projekti trebali osigurati održivost i pristup svim korisnicima.
Cilj Europskog zelenog sporazuma je smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometa. U usporedbi s 1990. predviđa se smanjenje emisija za 90 posto do 2050. godine. Ovaj bi se cilj trebao postići prijelazom na alternativna vozila koja emitiraju niže emisije ugljika. U Europskoj uniji promet čini oko četvrtine svih emisija stakleničkih plinova.
