ECB: Posrnuli sektor komercijalnih nekretnina u eurozoni mogući rizik za banke

Sektor ne predstavlja sistemski rizik za zajmodavce jer nije dovoljno velik, ali bi mogao pojačati šokove u financijskom sustavu i značajno utjecati na široku lepezu financijskih tvrtki, od investicijskih fondova do osiguravatelja, upozoravaju.

"Portfelji komercijalnih nekretnina u imovini banaka relativno su ograničeni, što znači da vjerojatno neće sami po sebi dovesti do sistemske krize, ali u slučaju stresa na širem tržištu mogli bi odigrati ulogu značajnog 'pojačala'", upozoravaju.

Banke su nakon razgovora sa supervizorima u ECB-u odlučile smanjiti izloženost posrnulom austrijskom nekretninskom divu Signa Groupu, rekli su početkom mjeseca izvori za Reuters.

Sredinom godine Signa Group je bankama u Austriji dugovao oko 2,2 milijarde eura, prema tvrdnjama upućenih izvora, a dvije trećine iznosa činli su krediti Raiffeisen Bank Internationala (RBI) i UniCreditove Bank Austria.

Njemačka građevinska tvrtka Lupp obustavila je početkom mjeseca gradnju nebodera u Hamburgu budući da je Signa, investitor, kasnila s plaćanjem.

ECB je u izvješću naveo da hipotekarni stambeni krediti čine oko 30 posto bankovnih kredita, a krediti za komercijalne nekretnine oko 10 posto.

U prvoj polovini godine broj transakcija s komercijalnim nekretninama gotovo je prepolovljen u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, što otežava procjenu kretanja cijena, napominju u središnjoj monetarnoj instituciji eurozone.

Teško je reći koliko su cijene pale, ali kretanje cijena dionica nekretninskih tvrtki na burzama navodi na zaključak da je pad značajan, ističu, dodajući da je cijena dionice najvećih iznajmljivača u eurozoni niža i do 30 posto od neto vrijednosti imovine po dionici.

Uzorak bankovnih kredita nekretninskim tvrtkama implicira da bi podizanje troškova financiranja moglo udvostručiti udio kredita gubitaškim tvrtkama na čak 26 posto, izračunali su u ECB.

Od srpnja prošle godine do sredine rujna ECB je podigao kamatne stope u eurozoni za čak 4,5 postotnih bodova kako bi ograničavanjem potrošnje obuzdao inflaciju.

Zadrže li se kamatne stope na sadašnjoj razini i iduće dvije godine i budu li kompanije prisiljene reprogramirati sve kredite koji dospijevaju na naplatu, udio takvih kredita porast će na 30 posto, izračunao je ECB.

"Taj portfelj kredita sadrži značajne slabe točke, posebno kada se uzme u obzir da će troškovi financiranja ostati na višoj razini, a profitabilnost biti slabija niz godina", dodaju.

"Poslovni model uspostavljen na osnovi pretpandemijske profitabilnost i niskih kamatnih stopa kroz dugo vremensko razdoblje mogao bi srednjoročno postati neodrživ", poručuje ECB.