Erste banka: Neto dobit u pola godine skočila 20,2%

Rast neto dobiti rezultat je poboljšanog operativnog rezultata, koji primarno proizlazi iz povećanja kamatnih prihoda kao posljedice poteza nositelja monetarnih politika te rasta tržišnih kamatnih stopa, ali i porasta ukupnog volumena kredita. Neto kamatni prihod tako je povećan s 108 milijuna eura u prvoj polovici 2022. na 164 milijuna eura u istom razdoblju ove godine, dok je neto prihod od naknada i provizija povećan s 36 milijuna eura u prvoj polovici 2022. na 40 milijuna eura u istom razdoblju 2023. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost očekivano je smanjen uvođenjem eura, te je u prvoj polovici tekuće godine iznosio 8 milijuna eura, u odnosu na 20 milijuna eura u istom razdoblju 2022.

Ukupna aktiva banke krajem lipnja 2023. iznosila je 12,4 milijardi eura, 8,7% manje u odnosu na kraj 2022., kada je iznosila 13,6 milijardi eura. Ukupni krediti klijentima na dan 30. lipnja 2023. iznosili su 7,5 milijardi eura, 5,9% više u odnosu na 7,1 milijardi eura krajem 2022. Ukupni depoziti klijenata banke na dan 30. lipnja 2023. iznosili su 9,9 milijardi eura, što je 6,9% manje u odnosu na kraj 2022. godine, kada su iznosili 10,7 milijardi eura. Smanjenje depozita u prvoj polovici 2023. ponajprije je posljedica očekivanog i unaprijed anticipiranog prelijevanja dijela depozitnih sredstava u alternativne oblike ulaganja, dominantno u tzv. narodne obveznice i obvezničko izdanje banke te djelomično u tzv. investicijske fondove s dospijećem, uz jednokratni odljev depozita u segmentima privatnog bankarstva i velikih klijenata gospodarstva.

Neto dobit ESB grupe prije manjinskog utjecaja u prvoj polovici 2023. iznosila je 131 milijun eura, 13,9% više u odnosu na 115 milijuna eura u istom razdoblju 2022. Neto kamatni prihod ESB grupe iznosio je 192 milijuna eura, 44,4% više u odnosu na 133 milijuna eura u prvoj polovici 2022. Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 58 milijuna eura, 9,4% više u odnosu na 53 milijuna eura u prvoj polovici 2022.

Ukupna aktiva ESB grupe krajem lipnja 2023. iznosila je 13,9 milijardi eura, što je 7,5% manje u odnosu na kraj 2022., kada je iznosila 15,0 milijardi eura. Ukupni krediti klijentima na dan 30. lipnja 2023. iznosili su 8,2 milijardi eura, što je 5,7% više u odnosu na kraj 2022., kada su iznosili 7,7 milijardi eura. Ukupni depoziti klijenata ESB grupe na dan 30. lipnja 2023. iznosili su 10,5 milijardi eura, što je 6,3% manje u odnosu na kraj 2022., kada su iznosili 11,2 milijarde eura.

RAST DIGITALNIH KANALA
Digitalna rješenja banke nastavila su trend rasta i u prvoj polovici 2023. godine. Ukupan broj korisnika George online bankarstva krajem lipnja ove godine iznosio je oko 470 tisuća, 10% više u odnosu na kraj 2022., kada ih je bilo oko 428 tisuća. Istovremeno je u prvoj polovici 2023. ukupni volumen transakcija iznosio oko 2,9 milijardi eura, 34% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Broj korisnika KEKS Pay aplikacije krajem lipnja 2023. dosegao je 365 tisuća, što je 15% više u odnosu na 318 tisuća krajem 2022. Ukupan volumen transakcija KEKS Payom u prvoj je polovici 2023. godine iznosio 101 milijun eura, gotovo 100% više u odnosu na isto razbolje prošle godine, kada je iznosio 51 milijun eura.

DOPRINOS RASTU I RAZVOJU DOMAĆEG TRŽIŠTA KAPITALA
Banka je još jednom potvrdila poziciju najaktivnijeg izdavatelja obveznica među financijskim institucijama u Hrvatskoj, izdanjem tzv. „preferred senior“ obveznice u okviru ispunjenja minimalnih zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL), u lipnju tekuće godine. Ukupan iznos ovog izdanja, sedmog po redu uključujući domaća i međunarodna, bio je 90,1 milijun eura, a banka će ga iskoristiti za opće namjene financiranja te unaprjeđenje svog temeljnog poslovanja. Osim izdanja vlastite obveznice, banka je kao jedan od vodećih agenata sudjelovala i u izdanju obveznica Republike Hrvatske (tzv. narodne obveznice) na domaćem tržištu kapitala, u veljači i ožujku ove godine. Uz to, krajem lipnja i početkom srpnja 2023. kao jedan od agenata sudjelovala je i u uspješnom izdanju obveznica ZG Holdinga, u ukupnom iznosu od 305 milijuna eura, čime je nastavila pružati dodatan impuls razvoju domaćeg tržišta kapitala u cjelini.

SILAZNI TREND NPL PLASMANA
Prvu polovicu 2023. obilježio je i nastavak silaznog trenda kretanja tzv. NPL (nenaplativih i djelomično naplativih) plasmana. Tako je njihov udio na razini banke krajem lipnja 2023. iznosio 3,0%, u odnosu na 3,4% krajem prosinca 2022. Kod građana, udio NPL plasmana na polovici 2023. iznosio je 4,3%, u odnosu na 4,8% krajem 2022. U poslovanju s gospodarstvom (uključujući i segment države) udio NPL plasmana krajem lipnja 2023. godine iznosio je 2,2%, u odnosu na 2,7% krajem 2022. godine.

OČEKIVANJA
„Sudeći prema trenutačnim pokazateljima, Eurozona bi trebala izbjeći recesiju u 2023. godini, uz očekivanu skromnu stopu rasta od 0,5%. Kad je u pitanju Hrvatska, smanjenje recesijskih rizika unutar EU trebalo bi imati pozitivan impuls na inozemnu potražnju, dok bi osobna potrošnja u kontekstu umjerenijih inflatornih kretanja u dosadašnjem dijelu 2023., kao i povratka realnih plaća u pozitivan teritorij, odnosno rasta raspoloživog dohotka, mogla biti dodatno potaknuta. Uz činjenicu da se Hrvatska nalazi u vrlo povoljnom položaju kad se radi o raspodjeli sredstava u okviru novog EU proračuna, što u srednjem roku može dati snažan i održiv impuls oporavku investicija, te ako tome pridodamo očekivani doprinos turizma, stopu rasta BDP-a u 2023. godini u optimističnijem scenariju vidimo na razinama od 2,5%“, istaknuo je Schoefboeck.

„Rastući trend referentnih kamatnih stopa, koji zbog izrazito visoke likvidnosti domaćeg bankarskog sustava bilježi izraženiji transmisijski efekt na aktivnoj strani, u Republici Hrvatskoj je zbog pozitivnih učinaka uvođenja eura značajno ublažen u usporedbi s drugim zemljama Europske unije, posebice s onima koje se nalaze izvan Eurozone. Shodno tome, Hrvatska se trenutačno nalazi u skupini zemlja unutar Europske unije s usporedivo nižim troškovima financiranja, što ranije nije bio slučaj. U idućem će razdoblju kretanje kamatnih stopa i dalje dominantno ovisiti o potezima nositelja monetarnih politika, posebice Europske središnje banke, pri čemu se prema kraju godine može očekivati određena stabilizacija u tom pogledu“, nastavio je Schoefboeck.