hoće li oročena štednja opet postati isplativa?

Istodobno, glasne su kritike zbog visoke profitabilnosti banaka u eurozoni protiv kojih se talijanska premijerka Meloni htjela boriti i visokim porezom. No, tomu se usprotivila, čini se, i Europska središnja banka.

Kamate na štednju, odnosno depozite građana, pogotovo one s manjim iznosima, rasle su posljednjih godina samo neznatno. No prema podacima Udruge banaka, kamate na štednju ipak su se počele znatnije podizati.

- Neke banke su već prije ljeta krenule s podizanjem kamatnih stopa na depozite. Očekujemo da one koje to nisu će tijekom ove godine to slijediti, ali svakako će o tome pravodobno obavijestiti svoje klijente, objasnila je za HRT Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

O rastu kamata na depozite Erste banka već je obavijestila svoje klijente.

- U svibnju smo, prvi put nakon 2009. godine, povećali kamatne stope na novougovorene depozite građana u eurima i dolarima, u prosjeku za jedan postotni bod. Ovisno o modelu i ročnosti štednje, kamatne stope na depozite u Erste banci kreću se u rasponu od 0,3% do 1,5%, izvijestila je Erste banka.

Zaoštravanje europske monetarne politike do sada se u Hrvatskoj snažnije prelilo na kamate na kredite nego one na štednju, odnosno depozite građana pa bankama tako rastu prihodi i profitabilnost, pokazuju analize HNB-a. No, kažu, nemaju načina da to promijene.

- HNB nema zakonsku ovlast propisivati minimalnu visinu depozitnih kamatnih stopa. Kako bismo potrošačima olakšali usporedbu ponude banaka te donošenje informiranih odluka, a ujedno dodatno ojačali konkurenciju banaka, HNB će uskoro na informativnoj listi kamatnih stopa, na svojoj web stranici i mobilnoj aplikaciji m-HNB, početi objavljivati i kamatne stope na depozite potrošača, rekli su.

Nakon prošlotjedne najave talijanske Vlade da će bankama uvesti velik porez na dobit, koju su odmah sutradan djelomično povukli, stigla im je zasad neslužbena kritika iz Europske središnje banke. U našem Ministarstvu financija kažu da analiziraju cijelu situaciju.

- Razmatramo niz mjera, uključujući one iz područja porezne politike kako bi navedene negativne posljedice takvih odluka iz područja monetarne politike imale što manji utjecaj na standard hrvatskih građana, stoji u dopisu Ministarstva financija.

HUB tvrdi kako su banke već platile dodatni porez

HUB-u kažu da je većina hrvatskih banaka dodatni porez već platila.

- Moramo uzeti u obzir da su hrvatske banke već za 2022. već bile obuhvaćene porezom na izvanrednu dobit, što talijanske nisu, rekla je Perko.

Poslovnu politiku europskih banaka određuje Europska središnja banka, kamatnim stopama i drugim mehanizmima, a sve kako bi se obuzdala inflacija, kaže Saša Drezgić.

- Ja bih oporezivanje banaka ostavio na zadnjem mjestu. Ja se zaista prije svega nadam da će monetarna politika naći kvalitetnije mjere. U ovom trenutku HNB naravno slijedi mjere Europske centralne banke, jer je dio sustava, ali u svakom slučaju nadam se da će Europske centralna banka naći bolje rješenje, zaključio je.

Dok se čekaju kvalitetnije europske mjere, Drazgić smatra i da je prodaja državnog duga građanima, slično nedavnom izdanju narodnih obveznica, dobar način da građani za svoj novac dobiju veće kamate nego u bankama.