- Smatramo kako je iznimno važno javnosti i svakom korisniku kredita u CHF-u predočiti sve objektivne i relevantne informacije temeljem kojih bi mogli donositi odluke, jer situacija nije jednostavna za potrošače, banke i ekonomiju u cjelini kako to neki prikazuju u zadnje vrijeme, izjavio je direktor HUB-a Zdenko Adrović.
Podržavamo važan zaključak okruglog stola da Sporazum o konverziji nije i ne može biti ništetan, kao što je istaknula odvjetnica Nicole Kwiatkowski, punomoćnica potrošača i podnositeljica kolektivne tužbe protiv osam banaka. Naime, potvrdila je da je konverzija napravljena na temelju zakona za koji je Ustavni sud utvrdio da je valjan i u skladu s Ustavom. Shodno tome, odvjetnica potrošača naglasila je da konverzija ne može biti ništetna s obzirom da je u skladu sa zakonom.
HUB drži kako su sudionici Okruglog stola detaljno obrazložili stvaranje nove pravne osnove sklopljenim sporazumom između potrošača i banaka za sva plaćanja s naslova CHF kredita. Zakon o konverziji je propisao da se mogu sklopiti novi ugovori ili aneksi, ali naglasak je na novoj pravnoj osnovi koja može biti sadržana bilo u novom ugovoru ili u aneksu ugovora. Stoga je novi ugovorni odnos stvoren na temelju Zakona o konverziji, koji je ispunio legitimne ciljevezaštite potrošača i uspostave narušene ravnoteže u odnosima potrošača i kreditnih institucija. Dodacima sporazumima stranke su izmijenile ugovorni odnos ne samo u pogledu valute i kamatne stope, već su redefinirale i druge elemente ugovora, prilagodile osiguranja i izdale potpuno nove otplatne planove.
Tomislav Jakšić, docent na Pravnom fakultetu u Zagrebu, istaknuo je kako je i Vrhovni sud rješenjem u ožujku 2019. zaključio kako se ništetnost može nadomjestiti voljom stranaka. Svaki potrošač imao je priliku odlučiti hoće li ostvariti obeštećenje sklapanjem Sporazuma o konverziji te su stoga potrošači koji su konvertirali kredite izgubili mogućnost ostvarivanja restitucijskog zahtjeva s naslova eventualno ništetnih odredaba CHF ugovora.
- Ističemo kako Saborski zastupnik SNAGA-e Goran Aleksić, kontinuirano iznosi u javnost neprovjerene i netočne pravne i ekonomske argumente. Pritiskom na Vrhovni sud i relativiziranjem potencijalnih pravno-ekonomskih posljedica stvara pogrešnu sliku o kompleksnosti slučaja Franak. Smatramo ključnim naglasiti kako su banke već imale financijski teret od više od sedam milijardi kuna nakon Zakona o konverziji te su 2015. poslovnu godinu završile s gubitkom od 4,2 milijarde kuna. Hrvatske banke su visoko kapitalizirane što može implicirati da su u stanju podnijeti velik rizik, ali važno je naglasiti kako je povrat na kapital u prosjeku Europske unije te služi za pokriće ukupnog rizika u poslovanju. Rizici su brojni te je važno komunicirati provjerene i točne informacije, kako se ne bi stvarala kriva percepcija u javnosti zbog određenih interesnih skupina u Udruzi Franak, naglasio je Zdenko Adrović.
