Izrazito povećana profitabilnost banaka u Hrvatskoj

Lanjska dobit banaka je iznosila 1,34 milijarde eura, dok je godinu ranije dosezala oko 700 milijuna eura, a kako je pojasnio ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje, ulaskom u europodručje Hrvatska narodna banka (HNB) bankama isplaćuje kamate na viškove likvidnosti, pri čemu su ti viškovi likvidnosti koji se drže kod HNB-a izrazito visoki.

- Tako je po toj osnovi oko 480 milijuna eura povećanja rezultata banaka došlo od isplaćenih kamata od strane HNB-a prema bankama, istaknuo je Šonje na briefingu HUB-a na kojem je predstavljen i novi HUB Pregled 1/2024., publikacija koja analizira rezultate poslovanje banaka u 2023. godini.

Podsjetimo, na viškove likvidnosti pohranjene kod središnje banke obračunava se kamata po referentnoj stopi ESB-a za prekonoćni depozit, koja trenutno iznosi četiri posto.

Tako, neto kamatni prihod banaka lani je skočio za 842 milijuna eura, a oko tri četvrtine rasta povezano je s kreditima i depozitima unutar financijskog sektora, dakle ponajprije s plaćanjem većih kamata od strane središnjih banaka i na tržištu novca. Manji dio ukupnog povećanja neto kamatnog prihoda, oko 12 posto, proizašao je iz depozitno-kreditnih odnosa s državom, a 16 posto iz odnosa s poduzećima.

S druge strane, kućanstva su u 2023. godini kreditnim institucijama platila 14 milijuna eura neto manje po osnovi kamata nego 2022. godine, istaknuli su iz HUB-a.

Rast stambenih kredita u 2023. je nastavljen po stabilnoj godišnjoj stopi od oko deset posto, dok glavno obilježje prošle godine u segmentu kreditiranja predstavlja snažan oporavak potrošačkih kredita. Naime, godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita krajem godine je dostigla dvoznamenkasti rast, a u siječnju 2024. je iznosila 12 posto, što je najvećim dijelom posljedica rasta plaća i rasta optimizma potrošača.

Istovremeno, kreditiranje poduzeća usporeno je zbog smirivanja inflacije. Tome su najviše doprinijele otplate kredita za obrtna sredstva i ostalih kredita. Krediti za investicije nastavili su stabilno rasti iznad šest posto, te je njihova godišnja stopa rasta iznosila 7,9 posto u siječnju 2024. godine, naveli su iz HUB-a.

Istaknuli su i da je gospodarski rast pogodovao nastavku poboljšavanja kvalitete kredita. Omjer neprihodujućih kredita nefinancijskim društvima je tako smanjen sa 6,42 posto krajem 2022. na 5,07 posto krajem 2023., a za kredite kućanstvima s pet posto na 4,23 posto u istom razdoblju.

S obzirom na smirivanje inflacije, očekuje se da će Europska središnja banka (ESB) najranije od lipnja početi sa smanjenjem kamatnih stopa, koje barem u početku ne bi trebalo biti snažno, pa bi moglo iznositi 0,25 postotnih bodova.

- Promjene u Hrvatskoj će ovisiti o vremenskom pomaku, koji je u pravilu dva do pet mjeseci, napomenuo je Šonje.

Istaknuo je da je u ovom trenutku potražnja za kreditima u Hrvatskoj, zbog gospodarskog rasta i rasta plaća, izuzetno jaka, što sprječava da kamatne stope padaju već sada.

- S druge strane, u posljednje vrijeme u zemljama gdje je građevinarstvo u krizi, gdje cijene nekretnina padaju i gdje se ljudi manje kreditno zadužuju, prvi blagi pad kamatnih stopa na stambene kredite je već krenuo, kazao je Šonje.