Kamate i naknade poduprle prihode Raiffeisen Bank Internationala u 2021.

Konsolidirana dobit grupe RBI porasla je u prošloj godini 70,4 posto, na 1,37 milijardi eura.

Operativni prihod uvećan je 10 posto, na 5,57 milijardi eura.

Kreditni plasmani klijentima porasli su 15 posto, na 100,8 milijardi eura, To se očitovalo i u 7-postotnom rastu prihoda od kamata, na 3,32 milijarde eura.

Banka ističe i rekordni prihod od naknada i provizija, od 1,98 milijardi eura, veći za 18 posto u odnosu na 2020. godinu.

Stopa adekvatnosti kapitala iznosila j na kraju prošl godin 13,1 posto i manja je za pola postotnog boda nego na kraju 2020.

Na poslovanje Raiffeisen Bank Internationala u Rusiji i Ukrajini za sada ne utječu napetosti između te dvije susjedne zemlje, koje su potaknule Zapad da Moskvi zaprijeti sankcijama u slučaju vojne intervencije, priopćila je banka u srijedu.

"Naše su banke u Rusiji i Ukrajini u dobrom stanju. Posluju normalno unatoč geopolitičkim napetostima", rekao je izvršni direktor Johann Strobl prilikom objave preliminarnih rezultata.

Strobl je odbacio mogućnost povlačenja s ključnog ruskog tržišta, gdje izloženost banke iznosi 22,85 milijardi eura, uključujući i 11,6 milijardi u zajmovima klijentima, što je 11,5 posto ukupnog iznosa grupe.

"Ne razmišljamo o takvim stvarima", rekao je Strobl.

RBI vrlo pozorno prati razvoj događaja i već je u drugoj polovini prošle godine pripremio rezervacije za pokrivanje rizika, u skladu s konzervativnom politikom upravljanja rizicima, rekao je bančin izvršni direktor.

"Izloženost zbog napetosti između Rusije i Ukrajine u granicama je koje osiguravaju otpornost grupe u svim mogućim scenarijima", naveo je zajmodavac u prezentaciji.

Navode da je u Rusiji 81 posto njihovih zajmova izraženo u rubljima, a kreditiranje u stranoj valuti ograničeno je na zajmoprimce s deviznim prihodima. Vrijednost njihovih zajmova klijentima iznosi 11,6 milijardi eura, a u Ukrajini 2,2 milijarde eura.

Napominju da su sankcije Rusiji ključan kratkoročni rizik, dodavši da bi se prelijevanje utjecaja na financijska i tržišta robe najviše osjetila u srednjoj i istočnoj Europi i da bi mogla gurnuti regiju prma stagflaciji, uz reprekusije na tržištima bankovnih usluga.