GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Kamate na oročenu štednju i dalje ne donose gotovo ništa

Kamate na oročenu štednju i dalje ne donose gotovo ništa
ŠTEDNJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 29.06.2023 / 09:19
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Europska središnja banka snažno je podigla svoje ključne stope, za 4 postotna boda od prošlog ljeta, zbog čega su poslovne banke jednako tako snažno podigle kamatne stope na kredite građanima, ako ne i više, no nikako da bitnije povećaju kamate na štednju.

To je počelo izazivati nezadovoljstvo u europskom sustavu središnjih banaka, pa je nedavno potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos prozvao poslovne bankare neka podignu konačno i stope na štednju jer bi, kazao je, »dizanje kamatnih stopa u eurozoni trebalo obuhvatiti i štediše kojima bi banke trebale isplaćivati više kamate na pologe«.

Naime, promjena ključnih stopa, ovdje njihovo povećanje, dio je monetarne politike središnje banke kojom ona želi obuzdati inflaciju, piše Novi list.

Kada povećava kamatnjake, čini novac skupljim, što se odražava i na kamate krajnjim korisnicima za koje krediti postaju skuplji i teže dostupni, pa oni manje troše i investiraju.

Kada manje troše i investiraju, usporavaju ekonomiju, smanjuje se potražnja, a onda i poticaj inflaciji. Tako ECB preko financijskog sustava djeluje na realni.

To je jedan od kanala monetarne transmisije ili monetarnog prijenosa: skuplji krediti, slabija potražnja, manja potrošnja, manja inflacija i kao nuspojava – gospodarsko usporavanje ili recesija, kakvu u eurozoni već vidimo.

No, očekivalo bi se da će banke rast stopa ugraditi i u kamate na štednju, jer ekonomiju usporava manja potrošnja, ali i povećana štednja, gdje se novčani viškovi imobiliziraju umjesto da završe u potrošnji.

Poticaj za to su upravo veće kamate na depozite, no to nikako da se desi. Monetarni prijenos je stoga nepotpun, ne događa se. ECB ne uspijeva do kraja u svom naumu.

I Bundesbank je, spomenimo, ovih dana upozorio da su »banke u Njemačkoj podigle kamatne stope na hipotekarne i kredite za gradnju više no se očekivalo, a slabo ih podižu na štedne depozite«.

Bankari se općenito pravdaju da je likvidnost velika pa nema smisla dizati stope na štednju, međutim, bit će prije da je u pozadini želja za dodatnom zaradom jer se povećavanjem kamata na kredite, a nepovećavanjem kamata na štednju, povećava njihova razlika, odnosno marža i zarada.

Uz tu zaradu, podsjetimo, na svoje depozite koje drže kod središnjih banaka dobivaju i dodatni enormni prinos od 3,5 posto. No, još je jedan problem.

S obzirom da su kamate na štednju i dalje minorne, onda novčani viškovi i dalje dominantno završavaju u nekretninama, a na tom tržištu stvoren je »balon«.

ECB je već u više navrata upozorio da bi se mogao nekontrolirano ispuhati, što je velika opasnost za građane eurozone, pogotovo one koji otplaćuju stambene kredite. Imovina koja je kolateral mogla bi pasti, a kamata rasti. Otvara se tu procijep koji mnoge gura u ralje ovrha i siromaštva.

De Guindos je također kazao da »puna transmisija zahtijeva da se isplaćuje naknada (i) za štednju«, potom da je »jako važno da se monetarna politika zrcali u svim kategorijama imovine i obaveza banaka«, itd.


Uz njegovu izjavu, agencije prenose i činjenicu da upravo u Španjolskoj banke građanima nude najniže kamatne stope na depozite u skupini vodećih gospodarstava eurozone, pa su tako u travnju, navodi se, u prosjeku nudile kamatnu stopu na štednju oročenu na 12 mjeseci od 1,33 posto, u usporedbi s prosjekom eurozone od 2,27 posto.


No, kada mi u Hrvatskoj vidimo ovakve »najniže« stope«, mogli bismo se zapitati: ako je to malo, što je onda tek s našim bankarskim tržištem gdje je većina oročenja na štednju građanima ugovorena uz stope tek nešto malo iznad nule?


Kada se proviri na internetske stranice dviju najvećih banaka, Zagrebačke i PBZ-a, oročenja na godinu dana na eursku štednju građana nose kamatu od tek 0,02 posto.


Ovim smo bankama, kao i još nekim većim, poslali upit o stopi za oročenje eurskog depozita građana od npr. 10.000 eura na 12 mjeseci (standardna štednja).


Zaba je u svom odgovoru potvrdila da klijentima nude oročenja spomenutog iznosa (10.000 eura) na rok od 18 do 48 mjeseci, pri čemu kamatna stopa iznosi 0,02 posto.


I OTP banka kaže da kamatna stopa na oročene depozite građana iznosi 0,02 posto godišnje (iznos od 10.000 eura na rok od 1 godine) a za iznose 25.000 eura i više dogovaraju, vele, kamatnu stopu s klijentima u izravnoj komunikaciji.


Raiffeisen banka navodi da fiksna kamatna stopa na oročene depozite u euru kod njih iznosi 0,02 posto za rok 24 mjeseca, dok za oročene depozite u američkim dolarima na rokove između 12 i 36 mjeseci kamata iznosi 0,10 posto.

– Visina kamatne stope promijenjena je u svibnju ove godine, a odnosi se na posebnu ponudu za nove ugovore u visini iznad 3.000 eura (uključujući i vaš primjer od 10.000 eura) na rok od godinu dana te iznosi 1 posto. Navedena posebna ponuda traje do kraja kolovoza ove godine, tumače u RBA-u.

Addiko banka izvijestila je da kamatna stopa za oročeni depozit na godinu dana u Addiko banci iznosi jedan posto, a poslali su i tablicu važećih stopa na štednju koje su na snazi od 1. lipnja, gdje je vidljivo da je za oročenja kraća od godinu dana kamata 0,02 posto.

Iz Erstea poručuju da se kod njih, ovisno o modelu i ročnosti štednje, kamatne stope kreću u rasponu od 0,3 do 1,5 posto.


– Za oročenu štednju s jednokratnim i višekratnim uplatama, ročnosti od 12,01 do 24 mjeseca, kamatna stopa iznosi 1 posto. Za oročenja na rok do 12 mjeseci, kamatna stopa iznosi 0,30 posto, navode u Ersteu.


Ova je banka 1. svibnja povećala kamatne stope na novougovorene depozite građana u eurima i dolarima, u prosjeku za jedan postotni bod.


Nove kamatne stope, kažu u Erste banci, primjenjuju se i na postojeće oročene depozite od datuma sljedećeg automatskog prolongata, ako je ugovoren.

Navode i da se radilo o prvom povećanju kamatnih stopa na depozite nakon 2009., a neko novo povećanje sada nemaju u planu.

HNB-ova statistika kamatnih stopa kreditnih institucija za travanj 2023. kaže da se kod sektora kućanstava prosjek kamatnih stopa na štedne depozite zadržao na istoj razini kao i u travnju lani (0,17 posto).

Prosjeci kamatnih stopa na oročene eurske depozite nastavili su, navode, značajnije rasti u odnosu na 2022., te su u travnju 2023. iznosili 1,62 posto za kratkoročne i 0,50 posto za dugoročne depozite.

HNB tumači da je »kao odraz kamatnih stopa koje su odobrene na veće iznose oročene do mjesec dana, prosjek kamatnih stopa na kratkoročne oročene depozite porastao za 1,52 postotna boda u odnosu na travanj 2022.«


Porast u odnosu na isto razdoblje kod dugoročnih oročenih depozita manje je izražen i iznosi 0,44 postotna boda, navode. Inače, brže i više sada rastu kamate na depozite poduzeća, dok kod građana ide sporije.


Oročeni depoziti su tako visinom kamate još uvijek skoro kao i depoziti po viđenju. Nadalje, kod nas je općenito sporiji prijenos rasta kamata iz eurozone, i na kredite i na depozite.

Tagovi: oročena štednja, štednja, kamate, Raiffeisen, ECB, HNB, Bundesbank
PROČITAJ I OVO
Erste i Addiko imale problema zbog globalnog IT kvara
BANKARSKI SEKTOR
Erste i Addiko imale problema zbog globalnog IT kvara
ZAGREB - Veliki globalni računalni kvar nije značajnije utjecao na rad kompjuterskih sustava te pružanje usluge banaka u Hrvatskoj, izvijestila je u petak Hrvatska udruga banaka (HUB).
Euromoney 2024.: PBZ najbolja banka u Hrvatskoj
PRIZNANJA
Euromoney 2024.: PBZ najbolja banka u Hrvatskoj
ZAGREB – Nagradu za izvrsnost Euromoney 2024. (The Euromoney Awards for Excellence 2024) dobila Privredna banka Zagreb (PBZ), dio Intesa Sanpaolo Grupe, u kategoriji za najbolju banku u Hrvatskoj (Croatia's Best Bank).
HSBC imenovao Georgesa Elhederya glavnim izvršnim direktorom grupe
IMENOVANJA
HSBC imenovao Georgesa Elhederya glavnim izvršnim direktorom grupe
HONG KONG - HSBC je u srijedu objavio da je imenovao Georgesa Elhederyja glavnim izvršnim direktorom grupe, počevši od 2. rujna.
Njemački regulator kritizirao Deutsche Bank
KRITIKE
Njemački regulator kritizirao Deutsche Bank
BERLIN - Deutsche Bank netočno je objavila odgođenu poreznu imovinu u svom financijskom izvješću za 2019. koja nije udovoljavala međunarodnim računovodstvenim standardima, priopćio je njemački regulator BaFin u utorak.
Više od milijun građana ugovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
MINUSI
Više od milijun građana ugovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
ZAGREB - Krajem lipnja ove godine okončan je postupak prelaska građana s prešutno prihvaćenih na dopuštena prekoračenja, a sukladno Memorandumu o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu kojeg su 22. srpnja 2022. godine potpisali Vlada RH, Hrvatska narodna banka i 13 banaka koje su u to vrijeme odobravale prešutno prihvaćena prekoračenja.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE