U odnosu na isto razdoblje 2022. godine, na osnovi stanja, rast promatranih kredita ubrzao je na 8,9% (+1,8 mlrd. eura), što je za 0,6 postotnih bodova više u odnosu na godišnju dinamiku iz listopada. Ubrzanje rasta kredita plasiranih kućanstvima traje neprekidno od veljače 2023. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast za 0,2 mlrd. eura ili 0,9%.
Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od 10,8 mlrd. eura na kraju studenog činili su gotovo 50% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu uz godišnju stopu rasta od 10% (+0,6% u odnosu na listopad). Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su krajem studenog gotovo 8 mlrd. eura ili 36,7% ukupnih kredita. Rast promatrane kategorije ubrzava od početka godine na godišnjoj razini, a pozitivne godišnje stope rasta traju od srpnja 2021. U studenom je ostvaren rast u odnosu na studeni 2022. iznosio 10,1%, što je prva dvoznamenkasta godišnja stopa rasta od veljače 2020. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 1,2%, što je najsnažniji porast od svibnja 2019.
Navedeno je vjerojatno rezultat snažnije sklonost nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih, ali i realnih plaća te, s druge strane, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama uslijed inflatornih pritisaka u posljednje dvije godine. Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 820 mil. eura (3,8% ukupnih kredita), bilježe pad na godišnjoj razini od kraja 2022. U studenom je smanjenje iznosilo 5,5% na godišnjoj razini, dok je na mjesečnoj razini ostvaren rast za 0,7%. Krediti po kreditnim karticama (1,9% ukupnih kredita) iznosili su na osnovi stanja 402,1 mil. eura (+1,8% na mjesečnoj razini), a u studenom je treći mjesec za redom zabilježena negativna godišnja stopa (-1,0%) nakon što je rast na godišnjoj razini trajao osam uzastopnih mjeseci.
Prema posljednjim podacima HNB-a, efektivna kamatna stopa zabilježila je u studenom blago mjesečno smanjenje kod kredita za gotovinske nenamjenske kredite (-6 baznih bodova), dok je kod novih stambenih kredita stagnirala na mjesečnoj razini, ali i u odnosu na prosjek prethodna tri mjeseca. U studenom je ista, prema podacima HNB-a, za gotovinske nenamjenske kredite iznosila u prosjeku 4,90%, a za stambene kredite 3,98%.
Prema podacima Europske središnje banke o prosječnim kamatnim stopama na stambene kredite s rokom dospijeća iznad 10 godina na nove poslove, Hrvatska se sa stopom od 3,73% pozicionirala blago iznad prosjeka europodručja (3,7%), međutim, još uvijek ispod prosjeka za Njemačku (3,92%). Što se tiče prosječnih kamatnih stopa na potrošačke kredite (ukupno, novi poslovi), Hrvatska s 5,06% ima jednu od najskromnijih kamatnih stopa među državama članicama. Prosjek europodručja za promatrane kamatne stope iznosi u studenom 7,85%, a rast predvodi Latvija s gotovo 14%.
Iako su se posljednjih mjeseci više ključne kamatne stope ESB-a postepeno prelijevale i na domaće kamatne stope plasirane stanovništvu, relativno skromniji prijenos u usporedbi s pojedinim državama članicama europodručja bio je u početku posljedica raznih čimbenika, poput pada premije rizika zbog ulaska u europodručje, stabilne i rastuće depozitne baze, relativno niskog omjera kredita i depozita, malog udjela promjenjivih kamatnih stopa kod odobravanja kredita te značajnog viška likvidnosti. U tom je smjeru značajno djelovala i zakonska regulacija, odnosno zakonsko ograničenje najviše dopuštene kamatne stope na kredite s promjenjivom stopom.
