Neto dobit slovenskih banaka u devet mjeseci uzletjela 120%

Međugodišnji rast dobiti tako je ostao na razini kolovoza. Prema podacima Banke Slovenije, ostali aspekti poslovanja banaka ostaju uglavnom vrlo povoljni.

Uz nastavak povoljnog kretanja kamatnih stopa, neto kamate su do kraja rujna dosegle gotovo 1,03 milijarde eura, što je 103,7 posto više nego u prethodnih devet mjeseci. Iznimka pozitivnih kretanja su nekamatni prihodi koji su na godišnjoj razini manji za 5,9 posto i iznose 407,9 milijuna eura.

S nešto manje od 1,44 milijarde eura bruto prihod bio je 53,1 posto veći nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Neto dobit, odnosno po odbitku troškova, koja je na godišnjoj razini porasla za sedam posto, bila je 120,4 posto veća s 840,3 milijuna eura nego u prvih devet mjeseci 2022. godine.

Banke su u devet mjeseci stvorile 21,2 milijuna eura ispravaka vrijednosti i rezervacija, što je 44 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a ujedno i upola manje za cijelu 2022. Samo u rujnu, pak, banke su čak oslobodile neke odredbe.

Ukupna vrijednost kredita nebankarskom sektoru na kraju rujna iznosila je nešto više od 27,08 milijardi eura, što je na godišnjoj razini manje za 1,1 posto. Od kraja 2022. godine ukupna vrijednost kredita smanjena je za 456,6 milijuna eura. To je i dalje prvenstveno rezultat pada u prvom dijelu godine, kada se obujam smanjio zbog oštrog pada kreditiranja drugih financijskih institucija.

Samo u rujnu ukupna vrijednost kredita smanjena je za 40,1 milijun eura, što je uglavnom rezultat smanjenja vrijednosti kredita poduzećima za nešto više od 77 milijuna eura.

Ukupna vrijednost kredita poduzećima na godišnjoj je razini manja za 1,6 posto, na kraju rujna iznosila je gotovo 10,40 milijardi eura, a ove je godine smanjena za nešto više od 88 milijuna eura.

Pritom je ukupna vrijednost kredita stanovništvu na kraju devetog mjeseca ove godine iznosila nešto više od 12,40 milijardi eura, što je 3,2 posto više nego u ovo doba lani. Ove godine brojka je porasla za 262 milijuna eura, samo u kolovozu za 59 milijuna eura.

Unutar te brojke vrijednost stambenih kredita i dalje se kreće oko 8,11 milijardi eura, što je jedan posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Pritom je povećanje od početka godine do kraja rujna malo, svega 8,9 milijuna eura, od čega samo u rujnu 6,6 milijuna eura.

Ovogodišnji rast potrošačkih kredita znatno je veći. Njihova je ukupna vrijednost do kraja rujna porasla za 191 milijun eura (u rujnu za 34 milijuna eura) na nešto više od 2,68 milijardi eura. To je 8,1 posto više nego krajem rujna prošle godine.

U međuvremenu, gotovinski depoziti u cjelini nastavljaju rasti. Ukupna vrijednost novčanih depozita nebankarskog sektora na kraju rujna iznosila je 40,22 milijarde eura, 4,1 posto više nego na kraju lanjskih devet mjeseci.

U rujnu su depoziti porasli za 14,3 milijuna eura, a to je rast depozita poduzeća i drugih financijskih organizacija, dok su depoziti stanovništva npr. smanjen za oko 87 milijuna eura na mjesečnoj razini. U cijeloj godini do kraja rujna, pak, primjetan je rast depozita stanovništva i poduzeća, ukupna vrijednost depozita nebankarskog sektora porasla je za 465,2 milijuna eura.

Krajem rujna depoziti stanovništva iznosili su nešto više od 26,31 milijarde eura, što je na godišnjoj razini više od 4,8 posto. Ove su godine do kraja rujna porasli za 526,8 milijuna eura.

Ukupna bilančna suma banaka na kraju devet mjeseci iznosila je nešto manje od 51,95 milijardi eura, 4,7 posto više nego prije godinu dana. Ove godine porastao je za nešto više od 1,37 milijardi eura.