Nova pravila: Bankomati u Hrvatskoj će po novome imati elektrokemijsku zaštitu

Novina je to koju donosi prijedlog izmjena i dopuna zakona o zaštiti novčarskih institucija što ga je u javno savjetovanje uputilo Ministarstvo unutarnjih poslova. U objašnjenju svog prijedloga to ministarstvo ističe da Hrvatska ima oko 5.850 bankomata, da su oni postali najrašireniji izvor gotovog novca, da je njihov broj iz godine u godinu u porastu, ali da je sve više i kaznenih djela teških krađa provaljivanjem, odnosno fizičkim napadom na bankomate, piše Novi list.

Tako je 2018. godine počinjeno 18 kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u bankomate, od čega osam eksplozijom plina, a jedno uporabom eksploziva. U 2019. godini počinjeno je 35 kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u bankomate, od čega 22 eksplozijom plina. Ove godine već je do početka studenoga premašen i taj broj. Tako je dva mjeseca prije isteka godine bilo 36 kaznenih djela teške krađe, odnosno pokušaja teške krađe provaljivanjem u bankomate, od čega 34 eksplozijom plina ili eksploziva.

MUP upozorava da su bankomati, osim u poslovnicama, što je manji broj, u pravilu smješteni u stambenim ili poslovnim objektima te na otvorenim prostorima gdje se okuplja veći broj ljudi. Trend sve većeg broja napada na bankomate znači i sve veću ugrozu za sigurnost ljudi, života i imovine. Uz to u MUP-u procjenjuju da će uvođenje eura dodatno motivirati razbojnike da pokušaju do novca doći napadima na bankomate.

– U predstojećem razdoblju uočavaju se dodatni faktori rizika uvođenjem eura kao službene valute pri čemu će se rizičnost povećati, s obzirom na to da će vrijednost novca u bankomatima višestruko porasti, a to bi ako se ne povećaju mjere zaštite, moglo dovesti do iznimnog povećanja broja napada na bankomate u Republici Hrvatskoj.

Dosadašnje mjere zaštite, poput videonadzora, detektora otvaranja vrata sefa, vibracijskih detektora, nisu, navodi MUP, dale rezultate, iako imaju preventivnu ulogu. Umjesto toga oni predlažu da se uvede obveza zaštite novca.

– Jedan od najefikasnijih načina smanjenja rizika od fizičkih napada na bankomate je ugrađivanje elektrokemijske zaštite u te uređaje, što trenutačno prema postojećim Zakonskim odredbama nije obveza. Ugradnjom sustava zaštite koji primarno djeluje na gotov novac u bankomatima i čini ga neupotrebljivim, smanjili bi se ili potpuno prestali fizički napadi na bankomate putem korištenja plina ili eksploziva, navodi MUP.

Ističu i da se uvođenje sustava elektrokemijske zaštite u proces osiguranja i pratnje novca od 2007. godine, pokazalo efikasnim jer su gotovo iskorijenjena kaznena djela razbojstva na specijalna oklopljena vozila zaštitarskih tvrtki.

– Mjerom uvođenja sustava zaštite koji po neovlaštenom prodoru u sef bankomata uništava novčanice i čini ih neuporabljivim postigao bi se efekt odvraćanja počinitelja i otežavanja počinjenja kaznenih djela teških krađa, a posredno bi se povećala sigurnosti osoba i imovine koji su u velikoj mjeri ugroženi s obzirom na način počinjenja kaznenih djela (eksplozije koje uništavaju okolnu imovinu i mogu ozlijediti ljude), ističe MUP u svom obrazloženju predloženih izmjena zakona.

Smatraju i da bi uvođenje tih mjera u eksterne bankomate, odnosno bankomate koji se nalaze u stambenim zgradama, na trgovima ili trgovačkim centrima, moralo biti obveza bez iznimke. Baš su ti bankomati, kojih je 4.600 u cijeloj državi, meta razbojnika jer je 95 posto kaznenih dijela napada na bankomate počinjeno na eksternim bankomatima. Što se tiče internih bankomata, MUP napominje da bi uvođenje mjera elektrokemijske zaštite trebalo ovisiti o prosudbama ugroženosti. Takvih je bankomata u Hrvatskoj 1.250.

Procjena je i da bi se nepotpuna elektrokemijska zaštita mogla uvesti u roku od pet godina od stupanja zakona na snagu te da će se tako preraspodijeliti i olakšati ukupan trošak uvođenja te zaštitne mjere. Ako zakon stupi na snagu sljedeće godine, to bi značilo da će većina bankomata, odnosno svi koji se nalaze izvan poslovnica banaka, do kraja 2025. godine, tri godine nakon uvođenja eura, morati imati zaštitu koja će razbojnike odvratiti od provale jer im novac iz bankomata neće vrijediti ništa.

Statistika po županijama pokazuje da je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u rujnu u odnosu na kolovoz porastao u devet županija i kreće se od 0,1 posto u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko- -srijemskoj, do 0,7 posto u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Broj zaposlenih pao je u deset županija i taj pad kreće se od 0,2 posto u Gradu Zagrebu do 10,9 posto u Šibensko-kninskoj županiji. U Virovitičko- -podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji broj zaposlenih ostao je na razini iz kolovoza.