Pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu prisutne su od rujna 2017. s tendencijom ubrzanja tijekom posljednjih godinu i pol. Posljedica je to snažnog dvoznamenkastog rasta kunskih kredita, dok su devizni krediti sektoru stanovništva rasli zamjetno skromnijim stopama.
Prema valutnoj strukturi, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništva blago je pao u ožujku te se spustio na 54,4% s 54,8% u veljači (52,5% u ožujku 2019.). Kunski krediti stanovništvu krajem ožujka iznosili su 73,7 mlrd. kuna uz usporavanje godišnje stope rasta na 10,6%. Dvoznamenkasti rast ovih kredita traje još od studenog 2015. S druge strane, ukupni devizni krediti stanovništvu i krediti sa valutnom klauzulom sektora stanovništva krajem ožujka iznosili su 61,7 mlrd. kuna te su u usporedbi s ožujkom 2019. bili viši za 2,3%. Kod spomenutih kredita se u većini slučajeva radi o eurima pa su tako blagom godišnjem rastu pridonijela tečajna kretanja kod kojih je u odnosu na ožujak 2019. tečaj EUR/HRK porastao za 2,5%, odnosno kuna je oslabila u odnosu na euro što je rezultiralo većom kunskom protuvrijednošću.
Prema vrstama kredita koji su odobreni sektoru stanovništva, najznačajniji udio (43,5%) odnosi se na stambene kredite koji su krajem ožujka iznosili 58,8 mlrd. kuna uz godišnju stopu rasta od 8,1%. Godišnje stope rasta spomenutih vrsta kredita prisutne su od studenog 2017. Unutar kategorije ukupnih stambenih kredita stanovništvu također je uočljiv trend promjene valutne strukture. Naime, udio kunskih kredita na kraju ožujka blago se spustio na 30,4% s 30,7% (29,4% u ožujku 2019.) pri čemu je godišnja stopa promjene navedenih kredita iznosila 11,7% dok je kod onih sa valutnom klauzulom bila nešto nižih 6,6%.
U ožujku su prekinute dvoznamenkaste godišnje stope rasta (koje traju od polovice 2018.) kod druge najznačajnije vrste kredita stanovništvu, gotovinskih nenamjenskih kredita. U ožujku je zabilježen godišnji rast od 9,1% odnosno 4,5 mlrd. kuna.
Rast kredita u prethodnom razdoblju odraz je nastavka povoljnog gospodarskog okruženja, pozitivnih trendova na tržištu rada (rast plaća i zaposlenosti), okruženja niskih troškova financiranja ali i jednostavnijih procedura odobravanja kredita. Ipak, očekujemo da će potražnja za kreditima uslijed novonastalih okolnosti oslabiti izravno kao posljedica narušenog optimizma, očekivanja i pogoršanja na tržištu rada te više averzije prema riziku.
