Savjet HNB-a: Rekordni rast depozita i imovine banaka u 2022.

Savjet HNB-a na današnjoj sjednici informiran je o tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj te je raspravljao je o stanju u bankovnom sustavu, kaže se u priopćenju središnje banke.

U 2022. godini imovina bankovnog sustava porasla je za rekordnih 71,3 milijardi kuna, na 572,2 milijarde kuna odnosno 75,9 milijarde eura.

Istodobno, rekordno su porasli i ukupni depoziti, za 68,2 milijarde kuna ili 16,3 posto, pri čemu su depoziti kućanstava uvećani za 34 milijarde kuna ili 13,2 posto.

Najizraženiji je bio porast depozita na transakcijskim računima, pri čemu se intenzitet rasta kunskih depozita kućanstava može pripisati pripremama za uvođenje eura, ističu iz HNB-a.

Istodobno, krediti su porasli najviše u sektoru nefinancijskih društava, za 19,2 milijarde kuna ili 24 posto, pri čemu se istaknuo rast kredita društvima iz djelatnosti opskrbe energijom, za 8,9 milijarde kuna ili 173,8 posto, trgovine, za 3,7 milijarde kuna ili 26,8 posto i poslovanja nekretninama, za 2,1 milijarde kuna ili 32,6 posto.

Pretežiti rast kredita kućanstvima, za 8,2 milijarde kuna ili 6,1 posto, odnosio se na povećanje stambenih kredita za 7,2 milijarde kuna ili 11 posto, ali je doprinos dalo i daljnje povećanje gotovinskih nenamjenskih kredita, za 1,5 milijarde kuna ili 3,1 posto.

Iz HNB-a ističu da se i kvaliteta kredita nastavila poboljšavati, zahvaljujući novoj kreditnoj aktivnosti i nastavku trenda smanjenja neprihodujućih kredita (NPL-ova), što je rezultiralo smanjenjem udjela NPL-ova, sa 4,3 na 3 posto. No, porast kredita u Fazi 2. – koja podrazumijeva znatno povećanje kreditnog rizika, pri čemu kredit još nije u statusu neispunjenja – upućuje na nastavak povećane razine rizika u prihodujućem dijelu portfelja, napominju iz HNB-a.

Dobit i pokazatelji profitabilnosti banaka smanjili su se lani, najviše zbog porasta operativnih troškova poslovanja, a u manjoj mjeri i zbog povećanja poreznih rashoda. Banke su u 2022. godini ostvarile 5,3 milijarde kuna dobiti, što je za 0,3 milijarde kuna ili 4,9 posto manje u usporedbi s dobiti na kraju 2021. Dobit se smanjila unatoč rastu neto prihoda iz poslovanja, najviše pod utjecajem rasta operativnih troškova.

Istodobno, prinos na imovinu banaka (ROA) smanjio se s 1,2 na 1 posto, a prinos na kapital (ROE) smanjio se s 8,8 na 8,2 posto.

Regulatorni kapital banaka se smanjio, ali su pokazatelji kapitaliziranosti i nadalje na iznimno visokim razinama, ističu iz HNB-a. Na regulatorni kapital nepovoljno je utjecao nerealizirani gubitak zbog smanjene fer vrijednosti dužničkih instrumenata, a rezultat toga i povećane izloženosti rizicima jest smanjenje stope ukupnoga kapitala, s 25,9 na 24,6 posto.

Na visokim su razinama i pokazatelji kratkoročne i strukturne likvidnosti bankovnog sustava – LCR (koeficijent likvidnosne pokrivenosti) je iznosio vrlo visokih 242,4 posto, a NSFR (omjer neto stabilnih izvora financiranja) je iznosio 179 posto.

Savjet je usvojio i Odluku o izdavanju i prodaji zlatne i srebrne numizmatičke kovanice "Konturna kravata", zaključuje se u priopćenju.