Godišnja nominalna stopa tako je iznosila 2,7% što je ubrzanje u odnosu na ožujak kada je zabilježen rast za 1,6% godišnje. Udio kunskih u ukupnim kreditima krajem travnja iznosio je 55%. Na stanje nominalnog iznosa kredita utjecala su i tečajna kretanja odnosno nešto niža razina srednjeg tečaja EUR/HRK i na godišnjoj i na mjesečnoj razini (-0,4% odnosno -0,1%).
Krajem travnja u odnosu na kraj prosinca 2020. ukupna potraživanja na osnovu kredita prema sektoru stanovništva porasla su 1% ili 1,35 mlrd. kuna. Navedeni rast u cijelosti je rezultat porasta nominalne vrijednosti stambenih kredita kod kojih se još uvijek vidi učinak provedbe programa subvencioniranja.
Stambeni krediti koji čine 46,4% ukupnih kredita plasiranih sektoru stanovništva dosegnuli su 63,8 mlrd kuna te su bili 1,61 mlrd kuna viši u odnosu na kraj 2020. Na godišnjoj razini stopa rasta je nakon 8,3% u ožujku ubrzala na 9% na kraju travnja.
S druge strane gotovinski nenamjenski krediti, unatoč blagom mjesečnom rastu od 0,2% s iznosom od 52,5 mlrd kuna niži su u odnosu na isti mjesec 2020. za 1,4% dok su u usporedbi s krajem prošle godine blago porasli za 0,5%.
Očekujemo kako će tijekom ove godine rast kredita sektoru stanovništva biti podržan nastavkom subvencioniranih stambenih kredita (u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine) dok će rast zasigurno biti i posljedica financiranja stambenih objekata oštećenih u potresima tijekom prošle godine. Pri tome, razorni potres u Banovini imati će znatno manji utjecaj na potražnju za kreditima, jer niska gospodarska osnovica u tom području iziskuje pretežito financiranje obnove iz javnih fondova i donacija.
S popuštanjem epidemioloških mjera i ubrzanjem gospodarskih aktivnosti, povećat će se potražnja za gotovinskim kreditima, ali ona će u ovoj godini zasigurno biti znatno skromnija od dvoznamenkastih stopa rasta kakve smo bilježili od sredine 2018. do početka pandemije.