Pri tome je, uz mjesečni rast od 0,7 mlrd. kuna (0,3% na osnovi transakcija), na godišnjoj razini rast ukupnih plasmana u siječnju zadržan je na 3,9%, jednako kao i u prosincu (na osnovi transakcija - isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana).
Ukupni krediti nefinancijskim društvima krajem siječnja zabilježili su iznos od 86,8 mlrd kuna te su uz mjesečni rast od 0,7%, na godišnjoj razini nominalno bili viši za 4,7 mlrd kuna ili 5,7%. Rast je uglavnom generiran povećanjem kunskog iznosa deviznih kredita čiji je udio u plasmanima poduzećima krajem promatranog mjeseca dosegnuo gotovo 63%. Budući da je kuna u odnosu na euro u promatranom razdoblju blago oslabila, kunski izraz deviznih i ukupnih kredita bio je i pod utjecajem tečajnih kretanja koji su tako povisili nominalne kunske iznose.
Krajem siječnja ukupni krediti stanovništvu (čineći 49,4% udjela u strukturi ukupnih kredita) nastavili su rast na mjesečnoj i godišnjoj razini. Krediti stanovništvu su tako uz rast na mjesečnoj razini od 350 mil. kuna ili 0,3%, na kraju siječnja dosegnuli razinu od 136,5 mlrd, pri čemu su stambeni krediti porasli za 1,1%, odražavajući učinak programa Vlade RH za subvencioniranje stambenih kredita, dok su gotovinski nenamjenski krediti nastavili bilježiti niže razine na mjesečnoj razini (-0,4%). Nakon što je krajem siječnja prošle godine godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu (na osnovi stanja) iznosio 7,0%, krajem siječnja ove godine navedena je stopa usporila na 2,2%. Pri tome, osobito su snažno porasli stambeni krediti (9,2%), kod kojih je u 2020. rast ubrzan pod utjecajem subvencioniranja. Gotovinski nenamjenski krediti pod utjecajem neizvjesnosti zbog pandemije u odnosu na godinu ranije niži su za 2,2%.
Krajem siječnja, krediti središnjoj državi uz godišnji rast od 17,5% zabilježili su iznos od 43,0 mlrd. kuna. S druge strane, na mjesečnoj razini zabilježen je pad od 0,2%. Ovakav trend kretanja spomenutih kredita posljedica je visokih potreba države za dodatnim sredstvima namijenjenih suzbijanju posljedica pandemije, uz istovremeno zamjetno niži priljev sredstva u državni proračun zbog pada gospodarske aktivnosti.
Zatvaranje gospodarstva prepolovilo je rezultat poslovanja bankarskog sustava u odnosu na prethodnu godinu. Usporavanje gospodarstva snizilo je prihode banaka, a prilagodba poslovnih procesa u bankama na rad s distance praćena je uvećanim troškovima komunikacije. Unatoč odgodi reklasifikacije plasmana klijentima pogođenim zatvaranjem gospodarstva, smanjivanje aktivnosti poduzeća i pad dohodaka potrošača povećalo je rizičnost plasmana. U razdoblju zatvaranja gospodarstva regulator je bankama zaustavio isplatu dividendi u razdoblju od dvije godine i time stabilizirao kapital banaka. S druge strane, odgoda reklasifikacije plasmana za pogođene dužnike usporila je porast rizičnosti plasmana.
