Pritom je njihova godišnja stopa rasta ubrzala na 9,5% u kolovozu u odnosu na 8,9% u srpnju. Prirast plasmana na mjesečnoj razini generiran je uglavnom rastom kredita, koji čine glavnu stavku plasmana. Prema navodima iz središnje banke, blagi rast ukupnih plasmana odražava podjednako povećanje kreditiranja stanovništva i poduzeća. Istovremeno je na godišnjoj razini nastavljeno snažno ubrzanje rasta kredita poduzećima zbog učinka baznog razdoblja, odnosno zbog slabije kreditne aktivnosti u kolovozu prošle godine. Na osnovi stanja, ukupni krediti (osim kredita središnjoj državi) iznosili su 256,9 mlrd. kuna, što je povećanje za 0,6 mlrd. kuna ili 0,2% na mjesečnoj razini i 21,2 mlrd. kuna ili 9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Promatrano po sektorima, na osnovi stanja, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 98,8 mlrd. kuna bili su veći za 0,4 mlrd. kuna ili 0,4% na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa rasta ubrzala na 16,9% (+14,3 mlrd. kuna) u odnosu na 15,3% u srpnju. Prema središnjoj banci, povećana potražnja za kreditima zrcali rast troškova nabave uslijed poskupljenja uvoznih energenata i sirovina, kao i nastojanje poduzeća da iskoriste još uvijek povoljne uvjete financiranja. Na godišnjoj razini, krediti za obrtna sredstva krajem kolovoza usporili su za 1,8pb u odnosu na godišnju promjenu u srpnju, odnosno porasli su za 19,9% (+5,5 mlrd. kuna). Krediti za investicije ubrzali su na 17,2% na godišnjoj razini (u odnosu na 16,1% u srpnju) i tako porasli za 5,9 mlrd. kuna. Trend pozitivnih godišnjih promjena ovih dviju kategorija traje od ožujka ove godine, a ocrtava povećanje kreditne aktivnosti banaka prema poduzećima.
Međutim, na mjesečnoj razini, krediti za obrtna sredstva evidentirali su pad prvi put od početka godine (-3% ili 1,02 mlrd. kuna), a krediti za investicije (-0,1% ili 0,03 mlrd. kuna) od rujna 2021.
S druge strane, krediti stanovništvu s iznosom od gotovo 148 mlrd. kuna bili su na mjesečnoj razini viši za tek 0,3% dok je godišnja stopa rasta blago ubrzala na 5,3% (s 5,2% u srpnju). Skroman rast kredita stanovništvu potaknut je uglavnom rastom stambenih kredita koji su, s nominalnim iznosom od 72,7 mlrd. kuna, ostvarili povećanje od 0,6% ili 0,4 mlrd. kuna na mjesečnoj razini. U odnosu na kolovoz 2021. zabilježen je rast od 9,5% ili 6,3 mlrd. kuna. Spomenuti rast stambenog kreditiranja odraz je posljednjega kruga programa državnog subvencioniranja stambenih kredita. Istovremeno skroman rast bilježe i gotovinski nenamjenski krediti. S iznosom od 54,5 mlrd. kuna (36,8% ukupnih kredita stanovništvu) zabilježili su blagi porast od 0,1 mlrd. kuna ili 0,2% na mjesečnoj razini te 1,6 mlrd. ili 3% na godišnjoj razini.
Dokle god prevladavaju uvjeti visoke likvidnosti, u financijskom sektoru neće biti zapreka za povećanje plasmana banaka u kredite pa očekujemo prijenos bržeg rasta kredita i u sljedeću godinu. Kod potrošača će rast stambenih kredita poticati državne subvencije i povećanje cijena na tržištu nekretnina, dok će na rast potrošačkih kredita djelovati rast cijena na tržištu roba i usluga. Kod poduzeća očekujemo više stope rasta kredita jer je rast cijena repromaterijala značajno veći od rasta potrošačkih cijena.
