Afrička svinjska kuga u Gradištu

ASK je kod domaćih svinja potvrđen 26. lipnja prošle godine , a prvi slučaj kod divljih svinja potvrđen je nešto kasnije, 5. srpnja. Zadnji slučaj afričke svinjske kuge zabilježen je 29. studenoga 2023. godine, a od onda nije bilo novih sumnji na pojavu te bolesti.

Europska komisija je potom 15. prosinca donijela pozitivnu odluku za Hrvatsku, kojom je omogućena trgovina svježim mesom i svinjokolja na gospodarstvima za vlastite potrebe, uz ispunjavanje svih biosigurnosnih i drugih propisanih uvjeta za držanje svinja na objektima, te nakon prethodno provedenih veterinarskih pregleda. Odluka je stupila na snagu 21. prosinca. Bolest je najviše pogodila Vukovarsko-srijemsku te dijelove Osječko-baranjski i Brodsko-posavsku županiju.

Ministarstvo poljoprivrede je netom po izbijanju bolesti donijelo rješenja o određivanju zona ograničenja i zaraženog područja zbog izbijanja bolesti, a poduzelo je i druge potrebne mjere. Ovisno o razvoju epidemiološke situacije određivale su se nove zone ograničenja i zaražena područja te ažurirala postojeća. U zonama ograničenja i zaraženom području provodile su se mjere koje su uključivale i eutanazije, odnosno usmrćivanja životinja.

Kako bi ublažila negativne gospodarske i socijalne učinke i financijski pomogla svinjogojcima za štetu koju trpe, vlada je u više navrata donosila mjere pomoći. Dio poljoprivrednika, nezadovoljnih mjerama tijekom prošle jeseni i zime je prosvjedovao u organizaciji Stožera za obranu hrvatskog sela, kojem se naknadno pridružio i Sindikat zaposlenih u poljoprivredi Slavonije i Baranje.

Najvažniji zahtjevi prosvjednika odnosili su se na zabranu eutanazije i omogućavanje prometa zdravih svinja te svinjokolja. Prosvjedi su imali i političku notu pri čemu je vlada optuživala prosvjednike da su instrumentalizirani od opozicije, no oni su tvrdili da im je glavna briga spas sela i domaće svinjogojske proizvodnje.