Bankrot SAD-a bio bi prava katastrofa za Kinu i Japan

Kina i Japan su najveći strani ulagači u američki državni dug. Zajedno posjeduju 2 bilijuna dolara, više od četvrtine od 7,6 bilijuna dolara vrijednosnih papira američkog trezora koje drže strane zemlje.

Peking je počeo pojačavati kupnju američkih državnih obveznica 2000. godine, kada su Sjedinjene Države učinkovito podržale ulazak Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju, što je izazvalo izvozni bum. Generirala je ogromne količine dolara za Kinu i trebalo joj je sigurno mjesto za njihovo skrivanje.

Američke državne obveznice smatraju se jednim od najsigurnijih ulaganja na svijetu, a dug američke vlade koji drži Kina narastao je sa 101 milijarde dolara na 1,3 trilijuna dolara u 2013. godini.

Kina je već više od desetljeća najveći strani kreditor Sjedinjenih Država. No zbog eskalacije napetosti s Trumpovom administracijom 2019. Peking je smanjio svoje posjede, a Japan je te godine nadmašio Kinu kao najveći vjerovnik.

Tokio sada drži 1,1 trilijun dolara, u usporedbi s 870 milijardi dolara Kine, a ta velika izloženost znači da su obje zemlje ranjive na potencijalni pad vrijednosti američkih državnih obveznica ako se scenarij sudnjeg dana za Washington odigra.

"Veliki državni posjedi Japana i Kine mogli bi im naštetiti ako vrijednost državnih obveznica naglo padne", rekli su Josh Lipsky i Phillip Meng, analitičari Centra za geoekonomiju Atlantic Councila.

Pad vrijednosti državnih obveznica doveo bi do pada deviznih rezervi Japana i Kine. To znači da bi imali manje raspoloživog novca za plaćanje osnovnog uvoza, servisiranje vlastitih inozemnih dugova ili podupiranje svojih nacionalnih valuta.

Unatoč tome, "pravi rizik" dolazi od globalne ekonomske krize i vjerojatne recesije u SAD-u koja bi mogla uslijediti nakon neispunjavanja obveza, rekli su.

"Ovo je ozbiljna briga za sve zemlje, ali predstavlja poseban rizik za krhki gospodarski oporavak Kine", rekli su Lipsky i Meng.

Nakon početnog naleta aktivnosti nakon iznenadnog ukidanja pandemijskih ograničenja krajem prošle godine, kinesko gospodarstvo sada posrće jer potrošnja, ulaganja i industrijska proizvodnja pokazuju znakove usporavanja. Deflacijski pritisci su se pogoršali jer su se potrošačke cijene jedva pomakle tijekom posljednjih nekoliko mjeseci. Druga velika zabrinutost je vrtoglavi porast stope nezaposlenosti mladih, koja je u travnju dosegla rekordnih 20,4 posto.

Japansko gospodarstvo, u međuvremenu, tek pokazuje znakove izlaska iz stagnacije i deflacije koje su desetljećima mučile zemlju.

Kina i Japan ovise o najvećem svjetskom gospodarstvu koje podržava tvrtke i radna mjesta kod kuće. Izvozni sektor posebno je ključan za Kinu jer su drugi sektori gospodarstva, poput nekretnina, posrnuli. Izvoz stvara petinu kineskog BDP-a i osigurava radna mjesta za oko 180 milijuna ljudi.

Unatoč rastućim geopolitičkim napetostima, Sjedinjene Države ostaju najveći pojedinačni trgovinski partner Kine. Također je drugi po veličini u Japanu. U 2022. američko-kineska trgovina dosegnut će rekordnu razinu od 691 milijardu dolara. Japanski izvoz u Ameriku porast će za 10 posto 2022.

Guverner Banke Japana Kazuo Ueda prošlog je petka izrazio zabrinutost, upozorivši da bi neplaćanje duga SAD-a izazvalo previranja na različitim tržištima i imalo ozbiljne posljedice za globalno gospodarstvo.

"Banka Japana nastojat će održati stabilnost tržišta na temelju svog obećanja da će fleksibilno odgovoriti na gospodarska, cjenovna i financijska kretanja", rekao je u parlamentu, prenosi Reuters.

Peking je dosad bio relativno tih po tom pitanju. State Department komentirao je u utorak kako se nada da će Sjedinjene Države "usvojiti odgovornu fiskalnu i monetarnu politiku" i "suzdržati se od prijenosa rizika" na svijet.

Kineska državna novinska agencija Xinhua objavila je kolumnu ranije ovog mjeseca ističući "simbiotski odnos" koje zemlje imaju na američkom tržištu obveznica.

"Ako Sjedinjene Države ne otplate svoj dug, to neće samo diskreditirati Sjedinjene Države, već će Kini donijeti i stvarne financijske gubitke", navodi se.

Tokio ili Peking ne mogu učiniti ništa osim čekati i nadati se najboljem.

"Kako se američko gospodarstvo usporavalo, utjecaj bi se prenosio kroz trgovinu, smanjujući kineski izvoz u SAD, na primjer, i doprinoseći globalnom usporavanju", rekao je Noland.