GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Meteorolozi upozoravaju: Možemo očekivati sve češće snažne oluje

Meteorolozi upozoravaju: Možemo očekivati sve češće snažne oluje
NEPOGODE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 30.07.2023 / 07:32
Autor: SEEbiz / H

ZAGREB - Nedavne oluje koje su poharale regiju bile su posljedica intenzivnog toplinskog vala koji je zahvatio cijelo Sredozemlje, no iako ljetne oluje nisu novost, mnogi se pitaju možemo li ih očekivati češće u uvjetima globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena koji utječu i na Hrvatsku.

Osim što su za većinu Hrvatske zima i proljeće, prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), bili kišni do vrlo kišni u odnosu na višegodišnji prosjek, loše vrijeme nas prati i u ljetnim mjesecima.

Zadnjih tjedana veći broj grmljavinskih oluja zahvatio je sjevernu Italiju, Sloveniju, Austriju, Hrvatsku te ostale susjedne zemlje.

Još uvijek se zbraja razmjer materijalne štete uslijed velikog olujnog nevremena koje je 19. srpnja pogodilo Zagreb i Slavoniju i odnijelo ljudske živote.

Prema izvješću sa sjednice Vlade, troškovi sanacije brojnih stradalih objekata – stambenih, gospodarskih te javne infrastrukture, značajno premašuju financijske kapacitete proračuna pogođenih županija, a mnogi se pitaju koliko je ta razorna oluja zapravo uobičajena.

“Ljeti tijekom razdoblja velike topline može doći do grmljavinskih oluja. Zato su one i česte nad kopnom u toplom dijelu godine”, objasnili su iz DHMZ-a za Hinu, dodavši kako su ove nedavne oluje bile posljedica intenzivnog toplinskog vala koji je zahvatio cijelo Sredozemlje.

S druge strane, naveli su i kako je grmljavinsko nevrijeme 19. srpnja, koje je nakon središnje Hrvatske nastavilo putovati prema istoku i sličnom žestinom zahvatilo brojne gradove, bilo jedno od jačih te je dio dugoživućeg grmljavinskog nevremena većih prostornih dimenzija, tzv. mezoskalni konvektivni sustav, u okviru kojeg su se stvarale grmljavinske superćelije, odnosno sustavi s izraženom rotacijom.

Na granici orkanskih udara vjetra
Upitani možemo li “zagrebačku” oluju uspoređivati s drugim jakim olujama, poput onih iz 70-ih, ili su današnje oluje ipak po nečemu drugačije, iz DHMZ-a su odgovorili kako dostupni podaci pokazuju da su udari vjetra na zagrebačkom području bili olujni na granici orkanskih, a što ih svrstava među najjače zabilježene na ovom području.

Mjerenja pokazuju da je na Maksimiru zabilježen udar vjetra od 91,8 km/h.

“Takav se udar vjetra na toj lokaciji može u prosjeku očekivati jednom u dvadesetak godina. Naravno, to ne znači da se ne može dogoditi i češće”, naveli su.

Pljusak koji je popratio oluju bio je također intenzivan, a takva količina oborina može se očekivati prosječno jednom u 16 godina.

Unsplash/ilustracija
“Iako zabilježena količina oborine ne predstavlja izniman događaj, njen kratkotrajni intenzitet u kombinaciji s olujnim vjetrom uzrokovao je gubitak ljudskih života i ogromnu materijalnu štetu na zagrebačkom području”, istaknuli su u DHMZ-u.

Što se prošlosti tiče, naveli su kako je i prije na zagrebačkom području bilo šteta uzrokovanih vjetrom.

Primjerice, iako je najjači udar vjetra zabilježen u lipnju 2017., mnogi pamte oluju koja se dogodila na Martinje 2013. i kada je na zagrebačkom području, osobito na Medvednici, porušeno više tisuća stabala, a posljedice nevremena i danas se vide na njezinim obroncima.

Najjači udar vjetra bio je 96 km/h, a dugotrajnost snažnog vjetra bila je jedan od glavnih uzroka velikih šteta, što je bio slučaj i 13. svibnja 2019., naveli su iz DHMZ-a.

Povećanje ekstremnih vremenskih nepogoda
Poručili su kako je teško izvući jednoznačne zaključke na temelju usporedbe nevremena sada i u prošlosti jer se radi o izrazito rijetkim i kompleksnim događajima.

S druge strane, upozorili su kako možemo očekivati sve češće situacije u kojima će oluje imati više i energije i vodene pare dostupne tijekom nastanka i premještanja preko naših krajeva s obzirom na to da rastom temperature zraka u atmosferi raste i količina vodene pare.

Naime, visoke temperature zraka, velika vlažnost i nestabilnost u atmosferi osnovni su preduvjeti za nastanak oluje. Uz promjenu jačine i smjera vjetra po visini dolazi do razvoja olujnog oblaka, objasnili su iz DHMZ-a.

Atmosfera je danas zagrijana u odnosu na predindustrijsko razdoblje za 1,1 Celzijevih stupnjeva i može sadržavati više vlage, a pri tome svaki stupanj porasta temperature znači šest do sedam posto više vlage.

“Ta dodatna vlaga je u produljenim toplim razdobljima izvor za razvoj nestabilnosti i veće količine oborine. U uvjetima dodatnog globalnog zagrijavanja možemo očekivati češće oluje”, naveli su.

Trenutne srednje projekcije za kraj 21. stoljeća iznose okvirno tri stupnja, što će dovesti do porasta količine vodene pare dostupne za ekstremne oborinske događaje i preko 20 posto, dodali su.

Stoga kada govorimo o klimatskim promjenama, u budućnosti možemo očekivati povećanje učestalosti, trajanja i jačina suša, toplinskih valova, vremenskih uvjeta pogodnih za nastanak požara te ekstremnih događaja poput grmljavinskih nevremena, pojava kratkotrajne, ali intenzivne oborine koje mogu izazvati bujične poplave i slično.

Kontinuirano zatopljenje
Što se tiče konkretno Hrvatske, rezultati DHMZ-a navedeni u “Osmom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih Naroda o promjeni klime (UNFCCC)” pokazuju kako je u Hrvatskoj od druge polovine 20. stoljeća prisutno kontinuirano zatopljenje.

Prosječne godišnje temperature su porasle, posebno u središnjoj Hrvatskoj – za 0,5 Celzijevih stupnjeva na svakih 10 godina. Najviše se povećala temperatura ljeti, ali i zimi na kontinentu.

Zabilježen je i porast broja toplih dana, pogotovo u proljeće i ljeto, te toplih noći na Jadranu.

Tagovi: OLUJA, SUPERCIKLIČNA OLUJA, KIŠA, VREMENSKA PROGNOZA, VRIJEME
PROČITAJ I OVO
Bećirović upozorio svjetske lidere: Proruske snage u BiH ugrožavaju mir
UPOZORENJE
Bećirović upozorio svjetske lidere: Proruske snage u BiH ugrožavaju mir
SARAJEVO - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović učestvovao je na Samitu o miru za Ukrajinu koji se ovog vikenda održava u Švicarskoj odakle je poslao upozoravajuće poruke koje se tiču i Bosne i Hercegovine.
Na summitu podržan teritorijalni integritet Ukrajine, dio zemalja nije potpisao deklaraciju
EPILOG
Na summitu podržan teritorijalni integritet Ukrajine, dio zemalja nije potpisao deklaraciju
BERLIN - Zaključnom deklaracijom sa summita u Buergenstocku, koju je podržalo 80 zemalja, podržan je teritorijalni integritet Ukrajine te se poziva na dijalog kako bi se postigao mir.
Meloni: Izrael je upao u Hamasovu zamku
ZAMKA
Meloni: Izrael je upao u Hamasovu zamku
RIM - Premijerka Italije Giorgia Meloni komentirala je događanja na i oko summita zemalja G7 koji je prethodna dva dana održan u zemlji koju vodi.
Ovo su pravila prve američke predsjedničke debate
PRAVILA
Ovo su pravila prve američke predsjedničke debate
WASHINGTON - Prva američka predsjednička debata između sadašnjeg predsjednika Joea Bidena i republikanskog suparnika Donalda Trumpa 27. lipnja uključivat će dvije stanke za reklame, zabranu rekvizita i isključene mikrofonima osim kada govor suparnik, objavio je CNN u subotu.
Izvršni direktori nakon sastanka s Trumpom: On ne zna o čemu govori
ODJECI
Izvršni direktori nakon sastanka s Trumpom: On ne zna o čemu govori
WASHINGTON - Bivši predsjednik Donald Trump nije uspio impresionirati sve u prostoriji punoj vrhunskih izvršnih direktora u četvrtak na tromjesečnom sastanku Poslovnog okruglog stola, rekli su brojni sudionici za CNBC.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE