Naknade vezane za obitelj, poput dječjeg doplatka i rodiljnih naknada, najčešće su naknade čije se povećanje realizira u izbornim godinama, uz obećanje da je to samo početak onoga što će slijediti u narednom periodu.
Tako je ovih dana Središnji državni ured za demografiju uputio u javnu raspravu plan zakonodavnih aktivnosti za 2023., u kojem za zadnji kvartal te godine najavljuje izmjene Zakona o dječjem doplatku.
“S ciljem stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji te proširenja kruga korisnika potrebno je uvećati svote doplatka za djecu za sve skupine korisnika, odnosno razmotriti mogućnosti udvostručenja istih”, predlažu.
Dječji doplatak trenutačno prima oko 270.000 djece iz gotovo 140.000 obitelji, a iznos doplatka, ovisno o primanjima obitelji, iznosi između 200 i 300 kuna po djetetu. Iz godine u godinu broj primatelja pada, i to neusporedivo brže od pada ukupnog udjela djeca u društvu: krajem 2001. dječji je doplatak primalo gotovo 630.000 djece.
S obzirom na to da se cenzusi i iznosi nisu mijenjali godinama, a troškovi života nezaustavljivo rastu, Ured za demografiju procjenjuje da treba preispitati svrhovitost ovakve naknade.
– U Programu Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024. navedena je reforma sustava ostvarivanja doplatka za djecu s ciljem njegova povećanja i pravednije raspodjele. Upravo s tim ciljem u okviru najavljenih zakonskih izmjena razmotrit će se mijenjanje dohodovnog cenzusa – kažu iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade te dodaju da je donošenje Zakona planirano do kraja 2023. godine.
Naime, dohodovni cenzus, koji je zadnji put povećan 2018. godine, postavljen je na 2328,2 kune po članu obitelji. One koje mjesečno uprihode manje od toga imaju pravo na doplatak, i to u iznosu od 300 kuna po djetetu ako im zarada po članu obitelji nije veća od 543,14 kuna, zatim 250 kuna ako im se mjesečni prihod po članu obitelji kreće od 543,14 do 1119,53 kune te u iznosu od 200 kuna ako zarađuju od 1119,53 do 2328,2 kune po članu, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.
