Preporuka za prijem Kosova u Vijeće Europe razveselila Prištinu

Zastupnici PACE usvojili su dvotrećinskom većinom izvješće grčke zastupnice Dore Bakoyannis, kojim se Odboru ministara Vijeća Europe preporučuje da prihvati kandidaturu Kosova za članstvo u Vijeću Europe - organizaciji posvećenoj ljudskim pravima i slobodama, vladavini prava i razvoju demokracije.

Za izvješće je glasao 131 zastupnik, protiv je bilo 29, a od ukupno 171 suzdržalo ih se 11.

Parlamentarna skupština uputit će prijedlog za prijem Kosova Odboru ministara vanjskih poslova, koji donosi konačnu odluku dvotrećinskom većinom ministara, a taj sastanak očekuje se 16. i 17. svibnja u Strasbourgu.

Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić rekao je da je danas bio "dan srama u Parlamentarnoj skupštini vijeća Europe", ocijenivši kako je "prvi puta u povijesti preporučeno članstvo nečega što nije država, i koje pritom ne ispunjava osnovne uvjete u području ljudskih prava i sloboda".

Dačić je u pisanoj izjavi istaknuo da "Priština već 11 godina odbija formirati Zajednicu srpskih općina" i nad srpskim narodom "provodi politiku terora i etničkog čišćenja“.

Ovom odlukom, nametnutom silom međunarodnih moćnika, "potkopali su temelje i Vijeća Europe i međunarodnog pravnog poretka", istaknuo je je Dačić.

Kosovski dužnosnici su iznimno zadovoljni dosadašnjim ishodom.

"Odličan dan za Kosovo", objavio je poslije glasanja u PACE-u premijer Kosova Albin Kurti na društvenoj mreži X-u.

"Ovo je službena podrška uspjehu naše zemlje kada je riječ o ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava i još jedan korak bliže punopravnom članstvu u Vijeću Europe", ocijenio je Kurti.

Kosovska predsjednica Vjosa Osmani drži da se u debati "čuo glas Europljana". Osmani dijeli Kurtijev stav da je "pred Kosovom samo još jedan korak do punopravnog članstva".

Istodobno, Radio Slobodna Europa (RFE) objavila je kako se u diplomatskim krugovima može čuti da članstvo Kosova možda ipak neće biti stavljeno na dnevni red sastanka Odbora ministara u svibnju.

To se, navodi RFE, odnosi i na aktivnost zemalja Kvinte – Sjedinjenih Država, Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije – koje inače podržavaju Kosovo, ali istodobno žele da Priština krene ka uspostavljanju Zajednice opština sa srpskom većinom, što je bio jedan od ključnih protuargumenata Beograda za prihvaćanje izvješća grče zastupnice Dore Bakoyanis.

Ona je, pak, u svom izvješću ocijenila da je riječ o pitanju koje je u "unutrašnjoj nadležnosti Kosova i nema veze sa prijemom u Vijeće Europe".

Bakoyanise je naglasila da je Kosovo, "bez obzira na neke nedostatke", funkcionalna demokracija i ispunjava uvjete za prijem, te da su i pravnici također potvrdili stajalište da Kosovo ispunjava temeljne uvjete za članstvo.

Srbija ne priznaje samoproglašenu nezavisnost Kosova i smatra ga svojim teritorijem. Po okriljem Europske unije Beograd i Priština su u travnju 2013. godine u Bruxllesu potpisali sporazum o normalizaciji odnosa, ali je taj proces dospio u slijepu ulicu jer Priština inzistira na priznanju, koje Beograd kategorički odbacuje.

U veljači 2023. godine su obje strane u Bruxellesu prihvatile europski plan za Kosovo, koju podupiru i Sjedinjene Države, a mjesec dana kasnije u Ohridu i aneks tog plana, ali se još nisu približile rješenju, dok međusobne odnose prate stalne napetosti i uzajamne optužbe.