Erdogan je u nedjeljnom drugom krugu pobijedio Kemala Kilicdaroglua tijesnom većinom glasova, produživši svoju 20-godišnju vladavinu u treći mandat.
Medijska pristranost i ograničenja slobode izražavanja doveli su do nejednakih uvjeta natjecanja, rekli su Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i promatračka misija Vijeća Europe u ponedjeljak u Ankari.
"Zajedno s kontinuiranim korištenjem javnih sredstava u svrhe kampanje, to je dalo pretjeranu prednost aktualnom predsjedniku", nastavili su.
Tursko izborno povjerenstvo pokazao je nedostatak transparentnosti, dodala je misija.
Vlasti su tvrdile da su izbori protekli bez većih problema, iako je oporba izvijestila o nekoliko slučajeva neprimjerenog ponašanja, posebice na istoku zemlje.
Erdogan je u nedjelju dobio oko 52 posto glasova, dok je Kilicdaroglu dobio 48 posto.
Javni mediji jasno su favorizirali sadašnjeg predsjednika, a "slična pristranost pronađena je u brojnim privatnim medijima", navodi se u izvješću OESS-a.
Drugi krug predsjedničkih izbora odvijao se u okruženju "koje u mnogočemu ne nudi uvjete za održavanje demokratskih izbora", dodaje se.
Unatoč tome, čestitke svjetskih čelnika nastavile su pristizati Erdoganu u ponedjeljak, nekoliko sati nakon pobjede.
Njemački kancelar Olaf Scholz čestitao je Erdoganu u telefonskom razgovoru i pozvao ga u inauguracijski posjet Berlinu.
Britanski premijer Rishi Sunak napisao je na Twitteru kako se "raduje nastavku snažne suradnje, od rastuće trgovine do rješavanja sigurnosnih prijetnji u sklopu NATO saveza".
Poljski predsjednik Andrzej Duda čestitao je Erdoganu na Twitteru, govoreći o potrebnoj suradnji kako bi se okončao ruski rat protiv Ukrajine.
Ranije su poruke podrške stigle i od čelnika Rusije, Francuske, Pakistana, Izraela, Europske unije i Sjedinjenih Država.
Od uvođenja izvršnog predsjedničkog sustava 2018., Erdogan ima više ovlasti nego ikad prije, što potiče strahove da bi mogao postati još autoritarniji.
Kilicdaroglu je u nedjelju rekao da je "tužan što Tursku očekuju mnogo veći problemi".
