Rusija u srpnju nije obnovila sporazum o izvozu žitarica iz Ukrajine preko Crnog mora, postignut uz posredovanje Turske i UN. Vlada u Ankari pokušava uvjeriti Putina da se vrati sporazumu, no Kremlj inzistira na svojim uvjetima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je na Twitteru da su još dva broda prošla "privremeni žitni koridor" u Crnom moru. Prema ukrajinskim vlastima, dva su broda već u petak uspjela proći koridorom, prenosi njemački Spiegel. Nakon što se Rusija sredinom srpnja povukla iz sporazuma, Ukrajina je početkom kolovoza otvorila pomorske putove za trgovačke brodove iz nekoliko crnomorskih luka, unatoč najavi Rusije da će ciljati na sve brodove koji dolaze iz Ukrajine ili idu prema UkrajinM, piše Jutarnji list.
Kako bi izbjegli novu opću mobilizaciju, Rusija mobilizira migrantske radnike iz srednje Azije. Uzbekistanskim građevinskim radnicima u Rusiji oduzete su putovnice, javile su britanske obavještajne službe. Od početka godine oko 280.000 ljudi u Rusiji dobrovoljno se prijavilo za profesionalnu vojnu službu, ustvrdio je bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev. U Rusiji ima najmanje šest milijuna migranata iz srednje Azije koje Kremlj vidi kao potencijalne regrute, ocjenjuje London. Kremlj želi izbjeći još jednu nepopularnu mobilizaciju prije predsjedničkih izbora najavljenih za 2024. godinu. Korištenjem stranaca Rusi uspijevaju mobilizirati dodatnu vojnu snagu, usprkos sve većem broju žrtava, tumače Britanci. Krajem lipnja Rusija je oglasima pozivala dobrovoljce u susjednim zemljama poput Armenije ili Kazahstana, nudeći predujam od 495.000 rubalja (oko 4.750 eura) i mjesečne plaće od 190.000 rubalja (oko 1800 eura, puno više od prosječne plaće). Najkasnije od svibnja 2023., Rusija mobilizira imigrantske radnike iz zemalja srednje Azije, obećavajući visoke plaće i državljanstvo po ubrzanom postupku. U okupiranom Mariupolju uzbečke građevinske radnike prisilno su mobilizirali, objavilo je britansko ministarstvo.
Američki Wall Street Journal piše o uspjesima ukrajinske ofanzive, ali i o nekim kritikama sa Zapada koje dovode u pitanje odluku Kijeva da napadne na više smjerova. Ukrajinci su oslobodili nekoliko sela u okupiranom Donjecku, ali nakon svake vojne pobjede slijedi isti scenarij: Rusi artiljerijskom paljbom unište područje s kojeg su se morali povući. To je obrazac koji se stalno ponavlja otkako je Ukrajina krenula u protuofenzivu prije tri mjeseca: osvoje komad teritorija, a kad se Rusi povuku, udare na područja koja su napustili. Zato napredovanje ide sporije. Ukrajina je napala na ruske linije tražeći slabe točke uzduž južnog fronta. To ljuti neke zapadne dužnosnike, koji su pozvali Kijev da koncentrira svoje snage duž jedne osi u regiji Zaporižnja, gdje su ukrajinske snage nedavno probile glavnu rusku obrambenu liniju, i snažnije upre kako bi napredovali, navodi WSJ. No Ukrajina radije napada na više točaka istovremeno, kako bi zadržala ruske trupe i spriječila ih da napadnu drugdje. Ukrajinski zapovjednici smatraju da su tako uspješniji s relativno malim snagama i minimalnim gubicima.
