Sve manje stanovnika u Hrvatskoj, najveći pad u Slavoniji

Povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarile su Zagrebačka županija, u kojoj je, u odnosu na procjenu prethodne godine, ostvaren relativni porast od 0,47 posto te Istarska (0,33 posto) i Zadarska županija (0,1 posto).

U svim ostalim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika.

Najveći relativni pad broja stanovnika prisutan je u Požeško-slavonskoj županiji (2,09 posto), Brodsko-posavskoj (1,95 posto), Virovitičko-podravskoj (1,92 posto) te u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1,85 posto).

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,7 posto, a muškaraca 48,3 posto te je takav omjer bio u većini županija.

Najmanji udio ženskog stanovništva bio je u Ličko-senjskoj županiji (50,5 posto), a najveći u Gradu Zagrebu (53,1 posto).

U 2022. nastavilo se kontinuirano starenje stanovništva.

Prosječna starost ukupnog stanovništva Hrvatske iznosila je 44,3 godine – muškarci 42,6 godina, a žene 46, što ga svrstava među najstarije nacije Europe.

Udio mladog stanovništva, od nula do 19 godina, u ukupnom stanovništvu iznosio je 19,2 posto.

Na razini županija, najmanji udio mladih bio je u Primorsko-goranskoj županiji (16,7 posto), a najveći u Međimurskoj županiji (21,5 posto).

Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (27,6 posto) i u Ličko-senjskoj županiji (26,1 posto), a najmanje u Gradu Zagrebu (20,7 posto) i u Međimurskoj županiji (20,8 posto).

U Hrvatskoj je 52,2 posto stanovništva živjelo u samo pet županija – najviše u Gradu Zagrebu (767.445 ili 19,9 posto) i u Splitsko-dalmatinskoj županiji (423.400 ili 11 posto).

Najmanje stanovnika imale su Ličko-senjska županija (42.578 ili 1,1 posto) i Požeško-slavonska županija (63.037 ili 1,6 posto).