Tako ni najnovija procjena stanovništva sredinom prošle godine ne donosi ništa novo u odnosu na demografske trendove posljednjih dvadesetak godina. Ni veće porodiljne naknade, ni uključivanje vremena porodiljnog dopusta u radni staž, ni veći obuhvat obitelji koje imaju pravo na dječji doplatak, pa ni porezna rasterećenja za plaće mladih do 25, odnosno 30 godina zasad nisu zaustavile osipanje stanovništva u Hrvatskoj. Sve su to mjere koje su ih posljednjih sedam godina, od 2017. godine, u dva mandata donijele Vlade Andreja Plenkovića, ali one nisu uspjele čak ni usporiti negativna demografska kretanja, piše Novi list.
Procjena DZS-a kaže da je sredinom prošle godine Hrvatska imala tri milijuna i 854 tisuća stanovnika, dok ih je u 2017. godini, opet prema tim procjenama imala četiri milijuna i 124 tisuće što znači da je u pet godina broj pao za 270 tisuća. Ako se u procjene do kraja i ne možemo pouzdati barem kad je iseljavanje i doseljavanje u pitanju, jer se građani uredno ne odjavljuju, problem je to koji je postojao i 2017. i sredinom 2022. godine, pa ako brojke i nisu precizne, odnosi su i više nego jasni.
Tako je primjerice 2017. godine Hrvatska imala gotovo jednak broj mladih do 19 godina i starijih od 65 godina, odnosno starijih je bilo dvije tisuće više. Konkretno starijih od 65 godina bilo je 818 tisuća, a mladih do 19 godina je bilo 816 tisuća. Sredinom prošle godine Hrvatska je imala 872 tisuće starijih od 65 godina i 765 tisuća mladih do 19 godina. Dakle starijih od 65 godina je čak za 107 tisuća ili više nego mladih do 19 godina i ta se razlika stvorila u samo pet godina.
Pri tome nije problematično što se povećao broj starijih od 65 godina, nego to što je broj mladih do 19 godina pao za više od 50 tisuća i nije se to dogodilo samo zbog manjeg broja rođenih svake godine nego i zbog toga što se u inozemstvo iseljavaju obitelji s djecom.
