Analitičari i gradonačelnici različito o ukidanju prireza

Gradonačelnik Rijeke SDP-ov Marko Filipović kaže da su svi gradonačelnici i načelnici ostali zapanjeni ovakvim načinom komunikacije. “Nigdje u dokumentima i planovima vlade nije bilo regulirano ukidanje prireza koji je u velikim gradovima najznačajniji. U Rijeci se radi oko 8,7 milijuna eura godišnje, ili osam posto naših prihoda”, rekao je.

S njim se slaže i zagrebački gradonačelnik iz Možemo! Tomislav Tomašević koji kaže kako bi gubitak prihoda od prireza vjerojatno prisilio Grad da povisi cijenu komunalnih usluga. “Naravno da treba porezno rasteretiti građane tako da porastu plaće, a posebice one najniže plaće, međutim hoće li se to reflektirati na znatno smanjenje prihoda gradova, onda ćemo imati drugu vrstu problema”, naglasio je Tomašević. Rekao je i da bi ukidanje prireza dovelo do smanjenja subvencija iz proračuna. “Karta ZET-a išla bi tri ili četiri puta gore kako bismo bili na nuli, kako ne bismo otišli u stečaj. Moramo biti svjesni što znače subvencije iz gradskog proračuna. Ili, recimo, vrtići bi bili više od 2 tisuće kuna mjesečno”, dodao je Tomašević, piše N1 televizija.

Splitski gradonačelnik Ivica Puljak iz stranke Centar smatra da je najava ukidanja prireza moguća odmazda vlade.

“Meni se čini da je jedan dio toga vrlo vjerojatno zato što žele oslabiti ulogu gradonačelnika, kao što je gradonačelnik Rijeke, Splita i Zagreba, jer smo ipak najveći gradovi u Hrvatskoj koji nisu pod upravljanjem HDZ-a.”, rekao je.

Prirez je prisilni parafiskalni namet. Za razliku od poreza, koji određuje država, prirez samostalno, određuju jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi. Kao osnovicu za prirez općina odnosno grad uzimaju već utvrđeni iznos poreza na dohodak.

Ekonomist Boris Podobnik, predsjednik Skupštine Zadruge Glas poduzetnika i profesor na ZŠEM-u opovrgava gradonačelnike i kaže da nije baš točno da su im prirezi sve.

“U Zagrebu prirezi čine 6.5 posto, u Splitu 5 posto, a u Rijeci 4.5 posto proračuna, što odgovara stopi prireza u Zagrebu 18 posto, u Splitu 15 posto, i Rijeci 13 posto. Zagreb ima proračun od oko 2 milijarde eura od čega su 130 milijuna eura prirezi, Split ima proračun od 240 milijuna eura (1.8 milijardi kuna), od čega 12 mil eura (90 milijuna kuna) prireza, Rijeka ima proračun od 175 mil eura od čega 8 milijuna eura”, objašnjava Podobnik i dodaje da na razini cijele države na ime prireza se prikupi 1,6 milijardi kuna, najviše u Zagrebu, oko 980 milijuna kuna.

“To nam govori gdje je najveći broj najvećih plaća, uz najveći prirez. Gradovi, a posebno najveći, predugo su računali na prihod od prireza pa su se malo uspavali, ali nije dobro da im se ta sredstva oduzmu šok terapijom, preko noći, bolje je postupno smanjivanje prireza čime bi bili upozoreni da počnu tražiti alternativna sredstva financiranja, recimo iz EU fondova ili kroz efikasnije vođenje gradskih poduzeća”, kaže Podobnik.

Smatra kako bi tada gradovi mogli shvatiti što znači zapošljavanje stranačkih, podobnih ljudi i da bi mjera ukidanja prireza mogla dugoročno biti i antikoruptivna.