Banka Slovenije snizila prognozu slovenskog rasta

Inflacija će ostati visoka i počet će se usporavati u drugoj polovici sljedeće godine.

"Izgledi za slabiji rast u odnosu na prethodne prognoze uglavnom su rezultat velike neizvjesnosti, postojanosti inflatornih pritisaka i slabije gospodarske aktivnosti u međunarodnom okruženju", rekla je na današnjoj konferenciji za novinare zamjenica guvernera Banke Slovenije Tina Žumer. Navela je da će rast ponovno dosegnuti 2,4 posto u 2024. i 2,3 posto u 2025. godini.

Inflacija će ostati visoka i ove će godine iznositi 9,3 posto. Sljedeće godine trebao bi biti 6,8%, 2024. 4,2%, a 2025. 2,3%. “Procjenjujemo da je ukupna inflacija dosegla vrhunac u srpnju. No, i dalje jača temeljna inflacija, za koju procjenjujemo da će dosegnuti vrhunac u ožujku iduće godine”, dodala je ravnateljica Analitičko-istraživačkog centra Arjana Brezigar Masten.

Inflacija je široka. Ove su godine rast inflacije potaknule cijene energenata i hrane, ali temeljna inflacija, koja ne uzima u obzir te cijene, sve više jača, objasnila je. Prema njezinim riječima, energetska inflacija je ublažena mjerama Vlade. Bez njih bi ukupna inflacija ove godine bila viša za 0,7 postotnih bodova, a 2023. dva postotna boda, izračunala je Banka Slovenije.

Predviđeno usporavanje rasta iduće godine ponajviše je posljedica znatno nižeg rasta privatne potrošnje u odnosu na ovogodišnji rast i pada privatnih investicija. Uz nizak rast privatne potrošnje i pad investicija, investicije i potrošnja države doprinijet će održavanju rasta u idućoj godini, rekla je Brezigar Masten.

Slabija domaća potražnja utjecat će na rast uvoza koji će se usporavati brže od rasta izvoza, što će nakon dvije godine ponovno dovesti do pozitivnog doprinosa neto deviznog tečaja. Pozitivan doprinos ovoj trgovini ojačat će 2024. kao rezultat oporavka globalne potražnje i poboljšanih uvjeta trgovine. Zajedno s doprinosom neto razmjene, u 2024. će se povećati i doprinos osobne potrošnje, au 2025. doprinos zajedničkih ulaganja na temelju povlačenja europskih sredstava i plana oporavka.

Dinamiku gospodarskog rasta prati i prognoza rasta zaposlenosti. Nakon što će ove godine, prema procjenama Banke Slovenije, iznositi 2,4 posto, rast će se 2023. osjetno smanjiti. Prema upozorenjima Banke Slovenije, na tržištu rada i dalje postoje neskladi između ponude i potražnje za radnom snagom, na temelju čega očekuju da će, unatoč usporavanju gospodarske aktivnosti, poslodavci nesklono otpuštati radnike, a istovremeno će nedostatak radnika u 2024. i 2025. ograničiti brži rast zaposlenosti.

Godišnji rast plaća ove će godine iznositi 4,3 posto, 2023. 6,4 posto, a potom će se do 2025. smanjiti na četiri posto. Zbog međugodišnjih učinaka prestanka isplate epidemioloških naknada, ove će se godine plaće u javnom sektoru smanjivati, a 2023. rast će premašiti onaj u privatnom sektoru. Procjena rasta plaća u državnom sektoru uzima u obzir sporazum sklopljen u listopadu kojim su plaće povećane za 4,5 posto, a za većinu državnih službenika povećanje za jedan platni razred predviđeno je u travnju 2023. godine.

Nakon što je u ljetnim mjesecima premašio 35 posto, međugodišnji rast cijena energije postupno se smanjuje te je u studenom iznosio 20,9 posto. Usporavanju su osobito pridonijele vladine mjere. Prema procjenama središnje banke, u nedostatku donesenih državnih mjera u 2023. konačne cijene električne energije za kućanstva bile bi u prosjeku više za 37 posto, a plina za 47 posto.