Bečki institut: Rast na Zapadnom Balkanu ove godine u prosjeku 2,1%

"Recesija u Njemačkoj, pogoršanje međunarodnog okruženja, kontinuirano visoka inflacija, stroža monetarna politika i nedovoljne mjere fiskalne politike opterećuju gospodarski rast", rekao je ekonomist WiiW-a i glavni autor jesenske prognoze Branimir Jovanović.

Za sve 23 zemlje te šire europske regije gospodarski rast u 2023. bit će 0,6 posto, dakle sličan rastu u zemljama eurozone od 0,5 posto.

Prema toj prognozi, gospodarski rast u šest zemalja zapadnog Balkana bit će nešto bolji 2023. godine i prosječno će iznositi 2,1 posto. Na Zapadnom Balkanu predviđa se rast Crne Gore od 4,5 posto, Albanije od 3,5 posto, a Bosne i Hercegovine od 1,7 posto.

Nešto veći rast regionalnog prosjeka očekuje se u Hrvatskoj i Rumunjskoj, članicama Europske unije - po 2,5 posto.

Te dvije članice EU-a, smatraju analitičari, svoj rast dijelom mogu zahvaliti novcu iz fonda Next Generation EU koji bi trebao sanirati posljedice pandemije korona virusa.

Procjenjuje se da zemlje jugoistočne Europe mogu donijeti pozitivnu dinamiku i austrijskom gospodarstvu.

"Unatoč teškoj situaciji, bliske gospodarske veze Austrije s tim zemljama podupiru njezin gospodarski rast i ublažavaju trenutnu gospodarsku slabost", rekao je Jovanovi.

U Turskoj će prognozirani rast biti 3,2 posto.

U zemljama srednje i istočne Europe EU, Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj, gospodarstva su nakon slabog prvog tromjesečja sredinom godine skliznula u negativan gospodarski rast.

S obzirom na moguću recesiju u cijeloj eurozoni, ta bi se negativna dinamika mogla ubrzati, posebice u zemljama Višegradske skupine koje su snažno isprepletene s oslabljenom njemačkom industrijom, kazao je Jovanović.

Prema prognozi WiiW-a, Ukrajina također ove godine može očekivati gospodarski rast od 3,2 posto, a Rusija od 2,3 posto zahvaljujući industriji oružja.

Iako je inflacija u svim zemljama tog dijela Europe već premašila svoj vrhunac, još će neko vrijeme ostati visoka. Glavni pokretač inflacije je rast cijena hrane, što dovodi do sve većih socijalnih problema.

Navodi se i da su dobiti kompanija u regiji na povijesno visokoj razini, ali da po prvi put rastu i njihove zarade. Ako tvrtke na to odgovore novim poskupljenjima, to će samo produljiti inflaciju, navodi se u izvješću.