Bernanke među dobitnicima Nobelove nagrade za ekonomiju

Bernanke je bio predsjednik Federalnih rezervi od 2006. do 2014., a sada je na Institutu Brookings u Washingtonu, D.C. Diamond je profesor na Poslovnoj školi Booth Sveučilišta u Chicagu, a Dybvig je profesor na Poslovnoj školi Olin Sveučilišta Washington u St. Louisu.

Nobelov odbor rekao je da je njihov rad u ranim 1980-ima “značajno poboljšao naše razumijevanje uloge banaka u gospodarstvu, posebno tijekom financijskih kriza,” i u pokazivanju zašto je od ključne važnosti izbjeći kolaps banaka. Dodali su da je to bilo "od neprocjenjive vrijednosti" tijekom financijske krize 2008-09 i pandemije koronavirusa.

Bernankeova analiza Velike depresije 1930-ih pokazala je kako i zašto je bijeg banaka bio glavni razlog što je kriza bila tako duga i teška. Rad Diamonda i Dybviga u međuvremenu je promatrao društveno važnu ulogu koju banke igraju u izglađivanju potencijalnog sukoba između štediša koji žele pristup svom novcu i gospodarstva koje treba ušteđevinu za ulaganja; i kako vlade mogu pomoći spriječiti juriš banaka osiguravanjem depozita i djelovanjem kao zajmodavac u krajnjoj nuždi.

Dobitnici nagrade — koja se službeno naziva "Sveriges Riksbank nagrada za ekonomske znanosti u spomen na Alfreda Nobela" — dobivaju svaki po 10 milijuna švedskih kruna (883.000 USD).

Kraljevska švedska akademija znanosti odabire pobjednike s popisa kandidata koje je preporučio Odbor za dodjelu nagrada za ekonomske znanosti. Ovo čini izbor između imena koje je poslalo oko 3000 profesora, prethodnih pobjednika i članova akademije na poziv. Ljudi se ne mogu sami nominirati.

Na tiskovnoj konferenciji nakon objave, Diamond je upitan ima li ikakvo upozorenje za banke, institucije i vlade s obzirom na trenutne rastuće kamatne stope i predviđanja nove financijske krize.

Diamond je rekao: “Financijske krize, na način na koji Phil Dybvig i ja razmišljamo o njima, postaju gore kada ljudi počnu gubiti vjeru u stabilnost sustava. A to je sve povezano s time koliko misle da je bankarski sektor isplativ, osim što je stabilan.”

“Dakle, u razdobljima kada se stvari dogode neočekivano, kao što je, mislim, da su ljudi iznenađeni koliko su brzo nominalne kamatne stope porasle diljem svijeta, to može biti nešto što izaziva neke strahove u sustavu. Vidjeli smo nešto od toga u Ujedinjenom Kraljevstvu u njihovom sektoru tržišta osiguranja koji se temelji na odgovornosti.”

"Stoga pretpostavljam da je najbolji savjet da budete spremni osigurati da se vaš dio bankarskog sektora smatra zdravim i da ostane zdrav te da na odmjeren i transparentan način odgovorite na promjene u monetarnoj politici."

Na pitanje je li predvidio još jednu financijsku krizu, rekao je da je svijet "puno bolje pripremljen" nego 2008., a regulatorna poboljšanja učinila su sustav manje ranjivim.

"Sam bankarski sektor je u vrlo dobrom stanju, ima dobru neto vrijednost, dobro upravljanje rizikom", rekao je. "Problem je u tome što se te ranjivosti straha od bježanja, dislokacija i kriza mogu pojaviti bilo gdje, ne samo u komercijalnim bankama."

Uvid koji su on i Dybvig pokušali pružiti, rekao je, bio je da se radi o mogućnosti izdavanja kratkoročnih, likvidnih obveza, poput depozita ili dionica, koje su likvidnije od temeljne imovine. Ponovno je citirao sektor osiguranja u Ujedinjenom Kraljevstvu, kada je rekao da je "neusklađenost" nastala kada su se pojavili zahtjevi za dodatnim kolateralom od osiguravajućih društava. Bank of England bila je prisiljena intervenirati kako bi smanjila previranja na tržištu i zaštitila mirovinske fondove nakon kontroverznog državnog proračuna.