GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Bogati europski sjever posegnuo duboko u džep da spasi ekonomiju u koronakrizi

Bogati europski sjever posegnuo duboko u džep da spasi ekonomiju u koronakrizi
TROŠKOVI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.11.2020 / 09:42
Autor: SEEbiz / H
STOCKHOLM - Pandemija koronavirusa potisnula je u drugi plan priče o štednji i europske zemlje danas se nadmeću u tome koja će više potrošiti kako bi gospodarstvo izbavila iz "koronarecesije".

Ukupni iznos pomoći penje se na nekoliko tisuća milijardi eura, ali prikriva duboke razlike među zemljama ne samo u 'težini' paketa potpore već i u samim mjerama.

Bogati sjever tako si može priuštiti bespovratnu pomoć ključnim dijelovima gospodarstva dok se siromašniji jug više oslanja na kratkoročne mjere podrške, u obliku zajmova i privremenih poreznih olakšica.

Europski fond za oporavak, vrijedan 750 milijardi eura, trebao bi ublažiti te razlike i jamčiti da se jaz neće produbiti. No, novac će zemljama EU-a biti stavljen na raspolaganje tek od iduće godine, i to u ratama, kroz dulje vremensko razdoblje.

Razlike se pak već naziru.

Ekonomski institut Bruegel sa sjedištem u Bruxellesu izračunao je da je Njemačka kompanijama i građanima ukupno osigurala potporu u vrijednosti 8,3 posto bruto domaćeg proizvoda, gotovo kao i SAD, s osiguranom pomoći u vrijednosti 9,1 posto BDP-a.

Njemački iznos uključuje 100 milijardi eura za dokapitalizaciju i kupnju udjela u tvrtkama pogođenim koronavirusom, zatim 23,5 milijardi subvencija za plaće zaposlenima sa smanjenim radnim vremenom i 18 milijardi izravnih potpora za male tvrtke.

Zemlje teško pogođene dužničkom krizom u 2009. godini izdvojile su pak daleko skromnije iznose - izravne poticajne mjere Portugala vrijedne su 2,5 posto, Grčke 3,1 posto, Španjolske 3,7 posto a Italije 3,4 posto BDP-a.

Rim je ponudio moratorij na zajmove i hipoteke malih tvrtki vrijedan više od 220 milijardi eura, ali kako stvari sada stoje on će isteći krajem siječnja i na njihova će leđa ponovo pasti zajmovi, jednako veliki kao i prije krize.

Madrid se sučeljava sa sličnim dvojbama. Vlada je kompanijama osigurala kreditna jamstva u vrijednosti 140 milijardi eura, a banke su im odobrile poček u otplati. No, to se razdoblje bliži kraju i sve se više strahuje od vala bankrota pa vlada razmatra dodatnu pomoć.

Stoga procjenu Eurostata o opravku eurozone u trećem tromjesečju, snažnijem no što se očekivalo, valja uzeti s određenom rezervom, ističe Reuters, podsjećajući da obuhvaća razdoblje do listopada kada je Europu zapljusnuo drugi val zaraze.

Tagovi: europski sjever, koronakriza, Institut Bruegel
PROČITAJ I OVO
Uz najavu PKS strani biznismeni mogu u Srbiju bez PCR testa
GRANICE
Uz najavu PKS strani biznismeni mogu u Srbiju bez PCR testa
BEOGRAD – Na inicijativu Privredne komore Srbije (PKS), poslovni ljudi iz čitavog sveta, strani i domaći državljani koji u našu zemlju dolaze zbog posla, od 21. januara granicu Republike Srbije mogu da pređu po pojednostavljenoj proceduri, drugačijoj od pravila koja važe za ostale putnike, saopštila je Privredna komora.
Povjerenje europskih potrošača oslabilo u siječnju
TREND
Povjerenje europskih potrošača oslabilo u siječnju
BRUXELLES - Povjerenje potrošača u Europskoj uniji i eurozoni pogoršano je u siječnju, pokazalo je izvješće Europske komisije, naznačivši da je kontinuirano širenje zaraze covidom 19 zabrinulo građane i zasjenilo ubrzanu kampanju cijepljenja.
Zastoj ekonomije eurozone: PMI Index pao 1,6 bodova u siječnju
ZASTOJ
Zastoj ekonomije eurozone: PMI Index pao 1,6 bodova u siječnju
LONDON - Pad gospodarstva eurozone produbljen je u siječnju zbog pojačanih protupandemijskih mjera koje teško pogađaju uslužni sektor, ali poslovni čelnici polažu nadu u kampanju cijepljenja protiv covida 19, pokazalo je u petak izvješće tvrtke Markit.
EK nezadovoljna planovima postpandemijskog oporavka
NEZADOVOLJSTVO
EK nezadovoljna planovima postpandemijskog oporavka
BRUXELLES - Planovi postpandemijske obnove gospodarstva koje su članice EU-a do sada dostavile Komisiji nedovoljno su ambiciozni i moraju biti poboljšani, smatra Europska komisija prema tvrdnjama tri diplomatska izvora.
HZZ pokrenuo javne radove u otklanjanju posljedica potresa
JAVNI RADOVI
HZZ pokrenuo javne radove u otklanjanju posljedica potresa
ZAGREB - Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u četvrtak je mjere aktivne politike zapošljavanja za 2021. godinu dopunio novom podmjerom "Javni rad - otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na područjima Sisačko-moslavačke županije".
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE