Na godišnjoj razini, zabilježeno je povećanje od 1,9 mlrd. eura ili 4,1%. U odnosu na kraj 2021. bruto inozemni dug veći je za 1,3 mlrd. eura ili 2,7%, dok je na tromjesečnoj razini evidentiran pad od 1,1 mlrd. eura ili 2,3%.
Unatoč usporavanju gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju, porast nominalnog BDP-a spustio je relativni pokazatelj inozemne zaduženosti na razinu od 74,6% BDP-a. U odnosu na kraj 2021., pad je to od 6,4 postotnih bodova, dok je u odnosu na isto tromjesečje 2021. godine ostvareno smanjenje od 8,1 postotnog boda. I na tromjesečnoj razini udio bruto vanjskog duga u BDP-u manji je za 4,8 postotnih bodova. Promatrano u odnosu na godišnji bruto domaći proizvod, udio ino duga u BDP-u smanjuje se već četvrto tromjesečje zaredom te se spustio na najnižu razinu od prvog tromjesečja 2020. godine.
Promatrajući prema komponentama, krajem rujna bruto inozemni dug sektora opće države s udjelom od 36,9% u ukupnom ino dugu iznosio je 17,9 mlrd. eura (390 mil. eura ili 2,1% manje u odnosu na kraj 2021.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene) u rujnu je u odnosu na kraj 2021. bio viši za 639 mil. eura ili 5,3%.
S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 26,3%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem rujna bio je na razini od 12,8 mlrd. eura. Bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka krajem rujna iznosio je 4,6 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2021. veći za 623 mil. eura odnosno 15,7%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga financijskog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 9,5%. U apsolutnim iznosima, stoga se najviše povećao bruto vanjski dug ostalih domaćih sektora.
Na kraju rujna, bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 22,9 mlrd. eura ili 47,3% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni dug s 25,5 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 52,7% ukupnog bruto inozemnog duga.
Prema HNB-u, na tromjesečnoj razini smanjenju ino duga najviše je pridonijelo smanjenje duga opće države (516 mil. eura ili 2,8%) i ostalih domaćih sektora, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima u inozemstvu.
I u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekujemo nastavak smanjenja omjera bruto inozemnog duga u BDP-u. Iako će se ino dug u apsolutnom iznosu vjerojatno nastaviti povećavati zbog rasta obveza središnje banke i poslovnih banaka, spomenuto smanjenje omjera odražavat će nastavak rasta nominalnog BDP-a. Stoga na razini cijele 2022. u odnosu na kraj 2021. očekujemo smanjenje relativnog pokazatelja inozemne zaduženosti na razinu oko 70%.
U ovoj godini kretanje bruto inozemnog duga izloženo je okruženju ispunjenom raznim negativnim rizicima i snažnom ekonomskom neizvjesnošću. Pogoršanje investicijske klime i uvjeta financiranja na važnim emitivnim tržištima, razvoj energetske krize u Europi te duljina i dubina potencijalne recesije u europodručju uz inflatorne pritiske zasigurno će se odraziti i na ekonomske trendove i pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj.
