U prvoj fazi krize projicirali smo pad BDP-a nešto veći od 9 posto. Oko 35-40 milijardi bila bi šteta od krize gospodarstvu, no imali smo nešto bolju turističku sezonu, pa će i pad BDP-a biti, nadamo se, nešto manji, rekao je Ćorić u razgovoru za večerašnji Dnevnik HRT-a.
"Mjerama za očuvanje radnih mjesta bit će obuhvaćeno nešto manje od 100.000 radnika. Nakon ljetne sezone već godinama dolazi do pada broja zaposlenih, to se očekuje i ove godine, ali niti blizu frapantnih brojki koje neki katastrofičari pokušavaju provući kroz javnost. To jamčimo, kao i da ćemo sačuvati najveći broj radnih mjesta", dodao je.
Velik udio turizma i komplementarnih grana u BDP-u Hrvatsku čini ranjivom u kontekstu njezine ekonomske aktivnosti i odgovora na šokove kakvi se događaju, poput Covid-19, kazao je Ćorić.
"Upravo zbog toga, mi ćemo u ovom mandatu inzistirati na jačanju drugih grana industrije, odnosno ekonomije. Naravno, pri tome isto poticati daljnji razvoj turističke djelatnosti, prije svega kroz produljenje sezone, odnosno izgradnju dodatnih sadržaja; ali naglasak će biti na proizvodnim djelatnostima jer to je onaj segment u kojem Hrvatska već desetljećima pati", naglasio je Ćorić.
"U financijskim omotnicama namjera je iznaći što je moguće više sredstava za povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje, izvoznika, prije svega tehnološke razine, što u okviru Europskog zelenog plana otvara dugoročnu razvojnu perspektivu. Mi smo mala, otvorena ekonomija i izdašna omotnica od 22 milijardi eura bit će dovoljna da pomognemo našem proizvodnom sektoru. Zbog toga inzistiram na tome da je proizvodnja u fokusu svih naših programiranja, kako paketa za oporavak i otpornost, tako i višegodišnje financijske perspektive 2021.-2027., rekao je ministar Ćorić.
Upitan koliko nam mogu pomoći europska sredstva i kada ih možemo očekivati, rekao je da Vlada ima scenarij, a intencija je da se što je mogući veći dio omotnice usmjeri ka gospodarstvu. Još se ne znaju detalji, ali uz komunikaciju s Bruxellesom, međuresorno komuniciramo o projektima koje trebaju ići u prvi plan, naglasio je.
"Hrvatska će u 2021. ući projektno sigurno spremna. Ono što nas u 2021. očekuje, nakon ove izazovne 2020. godine, je oporavak gospodarstva. Moramo dati sve od sebe da taj oporavak dugoročno izazove više stope rasta BDP-a", zaključio je Ćorić, izrazivši uvjerenje da je ulaganje u proizvodnju pravi smjer.
