GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Deglobalizacija je već tu, imat će zastrašujuće posljedice

Deglobalizacija je već tu, imat će zastrašujuće posljedice
PROCESI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 28.02.2024 / 09:01
Autor: Siniša Malus
ANALIZA - I dok smo prethodnih desetljeća svjedočili procesu globalizacije, sada je u tijeku deglobalizacija odnosno početak kraja starog svjetskog poretka.

Prema teoriji deglobalizacije Petera Zeihana, bivšeg analitičara američke sigurnosno-konzultantske tvrtke Stratfor, u budućnosti ćemo imati regionalne trgovinske zone koje će osiguravati regionalne sile, dok će prekooceanski opskrbni lanci postati daleko nepouzdaniji, nesigurniji i skuplji nego danas, prije svega zato što ih SAD neće više osiguravati.

Zlatno doba globalizacije i prosperiteta trajalo je otprilike od 1980. do 2015., ali to doba je zauvijek gotovo, a globalizacija je u svojoj finalnoj fazi.

Zeihan je ovu teoriju razložio u svojoj knjizi zlokobnog naslova: “Kraj svijeta je samo početak: Mapiranje kolapsa globalizacije”.

Izgleda da se trenutni trend deglobalizacije sve više pomiče prema fragmentiranim gospodarstvima, u kojima su tokovi kapitala koncentrirani unutar dva ili više konkurentskih „blokova.“ Iako ovaj scenarij ne pretpostavlja pad u ukupnoj trgovini ili tokovima, postoji više dokaza koji se počinju javljati od 2008., otkada su količine robnog izvoza u svijetu, mjerene BDP-om, počele postepeno opadati.

Ako geopolitičke napetosti, u trenutnome okruženju velesila koje se natječu za prevlast, potraju (što se danas čini najvjerojatnijim scenarijem), globalna fragmentacija će vjerojatno potrajati ili čak i pojačati ukoliko dođe do dodatne eskalacije tenzija.

Mogući rezultati ovakvoga scenarija su povećanje kamatnih stopa, posebno u zemljama koje su neto uvoznici kapitala; malo viša ili nestabilnija inflacija; sporiji rast, osobito u zemljama u razvoju; i slabija profitabilnost poduzeća, piše Intercapital.

Naprotiv, ponovno „oživljavanje“ domaće industrijske politike trebao bi biti ključni prioritet za vlade u pogledu specifičnih strateških industrija kako bi pravodobno zaštitile svoje interese. Dominantna, razvijena gospodarstva trebala bi biti najuspješnija u ovom scenariju zahvaljujući svojim fiskalnim kapacitetima i administrativnim mogućnostima. Sekundarni korisnici ovog industrijskog oživljavanja doista bi bile regije usklađene sa zapadnim standardima koje su geografski blizu kako bi se osigurala sredstva za proizvodnju. Dobar primjer regije koja doživljava procvat u trendu „near-shoringa“ su države centralne (CEE) i jugoistočne (SEE) Europe. Ova skupina zemalja ima odličan geografski položaj, usklađena je s politikama zapada i ima jeftiniju, ali kvalificiranu radnu snagu kako bi zadovoljila potražnju. 

Iako smo još daleko od potpuno podijeljenog svijeta, globalni savezi se jasno mijenjaju, a povratak rivalstva između demokratskih država s jedne strane te Kine i Rusije s druge strane rezultirao je fragmentacijom svjetskog gospodarstva na nove mreže i saveze izvan formalnih institucija.

Ta deglobalizacija te polarizacija država može utjecati na tržište sirovina i ograničiti slobodnu trgovinu prirodnim resursima. Kako gospodarska integracija usporava geopolitičke napetosti rastu i dolazi do oživljavanja industrijske politike zemalja G7 s ograničenjima prekograničnog kretanja kapitala, tehnologije i radnika te trgovine strateškim dobrima kao što su neophodni minerali i poluvodiči. Ponovno oživljavanje industrijske politike zemalja G7 je tip industrijske politike koju Kina već dugo primjenjuje. Porast udjela trgovinskih politika koje čine industrijsku politiku porastao je s 18% u 2009. na 46% u 2019., a najdramatičniji porasti dogodili su se od 2019. Trgovinska ograničenja su u porastu kako bi se osigurala domaća opskrba, dok vlade uvode ograničenja uvoza u ime zaštite nacionalne sigurnosti. Valja napomenuti kako je ranjivost globalizacije jasno viđena tijekom pandemije.

Ovisnost o uvozu nužnih dobara i roba stvorio je ekstremnu nesigurnost te nagnao razvijene države da ozbiljno razmisle o primicanju proizvodnih kapaciteta bliže izvoru potrošnje. Slijedom navedenog u narednom razdoblju trebalo bi doći do snažnih investicija u proizvodne kapacitete i energetsku sigurnost. Takav tip investicija zahtjeva velike količine industrijskih metala i energije što bi moglo dovesti do neravnoteže ponude i potražnje za spomenutim robama u korist potražnje. 

Globalna polarizacija također stvara razna ograničenja u tehnologiji. Inovacije i natjecanje SAD-a i Kine ubrzavaju, uglavnom putem umjetne inteligencije, a sektor se sve više koristi kao instrument „naoružanja“ u rastućem strateškom natjecanju među državama. Tehnološki sektor pojavio se kao glavni cilj obnovljenih industrijskih politika jer su vlade dale prioritet pitanjima nacionalne sigurnosti, što je potaknulo porast privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj novih tehnologija, ubrzavajući napredak u umjetnoj inteligenciji, kvantnom računarstvu, biotehnologiji i brojnim drugim tehnologijama. Za zemlje koje si mogu priuštiti velika ulaganja u tehnologiju (razvijena gospodarstva),imat će veće šanse u rješavanju budućih kriza, budućih prijetnji zdravlju građana, nesigurnosti opskrbe hrane ili čak ublažavanju klimatskih promjena. Međutim, za države koje si ne mogu priuštiti takva ulaganja (gospodarstva u razvoju), povećana nejednakost i socioekonomske razlike vjerojatno će rasti. 

Tagovi: globalizacija, zeihan, deglobalizacija, tehnologija, pandemija, trgovina
PROČITAJ I OVO
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
IZNENAĐENJE
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
BERLIN - Privatni sektor u Njemačkoj doživio je neočekivani rast ovog mjeseca, koji je bio potaknut solidnim rastom u sektoru usluga.
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
SIGNALI
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
LJUBLJANA - Pokazatelj povjerenja potrošača u travnju je u odnosu na ožujak poboljšan za tri postotna boda. Njegova je vrijednost najviša od veljače 2022., ali je i dalje tri postotna boda ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavio je danas statistički ured.
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
TRENDOVI
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
PEKING - Fiskalni prihodi Kine u prvom su tromjesečju pali za 2,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavilo je u ponedjeljak tamošnje ministarstvo financija.
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
DUG
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
ZAGREB - Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ZARADE
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ANALIZA - Prema podacima koje je DZS objavio u petak, u veljači je nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE