Dug opće države 47,8 mlrd. eura

Saldo opće države posljedično se spustio na 0,1% BDP-a, u usporedbi s 0,4% BDP-a ranije objavljenih. Pokazatelji za ranije godine ostali su nepromijenjeni. Rashodi za kamate nastavili su se smanjivati te su u 2022. iznosili 1,4% BDP-a što je doprinijelo povoljnijoj izvedi primarnog salda, koji je u promatranom razdoblju iznosio 1,5% BDP-a.

Posljednji podaci o kretanju duga koje objavljuje HNB dostupni su za srpanj 2023. Ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju srpnja iznosilo je 47,8 mlrd. eura. U odnosu na kraj drugog tromjesečja 2023. tako je zabilježeno blago smanjenje za 147 mil. eura (-0,3%) te povećanje za 1,4 mlrd. eura (+3,1%) u odnosu na kraj 2022. Na godišnjoj razini, u odnosu na srpanj 2022. dug opće države porastao je za 2 mlrd. eura (+4,4%).

Domaća komponenta duga povećala se za 2,2 mlrd. eura odnosno 6,9% na godišnjoj razini te je na kraju srpnja 2023. iznosila 33,1 mlrd. eura. S druge strane, inozemna komponenta na kraju srpnja 2023. iznosila je 14,7 mlrd. eura, a u odnosu na srpanj 2022. zabilježila je smanjenje za 206,5 mlrd. eura ili 1,4%. Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi više od 65%. Slijede krediti (oko 30%) te na kraju kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti. Na kraju srpnja, 69,3% ukupnog duga odnosilo se na unutarnji, dok se preostalo odnosilo na inozemni dug.

Uz solidan gospodarski rast tijekom ove godine i povišenu inflaciju, što se pozitivno odražava na proračunske priljeve, kretanja u fiskalnoj metrici ostaju povoljna i tijekom 2023. Ipak, rastuća izdvajanja za rashode vratit će saldo opće države u blago negativno područje dok će se omjer javnog duga i BDP-a nastaviti smanjivati. Potencijalni rizici za intenzivniji rast javnog duga dolaze iz kontinuirane ekonomske neizvjesnosti, pojačanih pritisaka na rashodnu stranu proračuna kao i prisutnog rasta troškova financiranja.