Uspoređujući s krajem 2019. dug opće države bio je viši za 33,5 mlrd. kuna odnosno 11,5%. Relativno izražen rast javnog duga u prvih deset mjeseci 2020. rezultat je odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom koja je uslijed zastoja velikog dijela gospodarskih djelatnosti smanjila proračunske prihode i time povećala državne potrebe za financiranjem proračunskog manjka. Dodatno, otvorila se i nužnost financiranja gospodarskih mjera za ublažavanje krize u sklopu Vladinih mjera potpora za očuvanje zaposlenosti.
Prema strukturi, uspoređujući s krajem 2019. rast javnog duga rezultat je povećanja i unutarnjeg i inozemnog duga. Uz povećanje na svim stavkama, unutarnji dug opće države krajem listopada iznosio je 219,9 mlrd. kuna (+11,5% u odnosu na kraj 2019.), a najvećim je dijelom posljedica porasta unutarnjeg duga središnje države (+11,6%) koji u ukupnom unutarnjem dugu čini 97,1%.
S druge strane, vanjska komponenta krajem listopada bila je na razini od 106 mlrd. kuna (+11,4% više u odnosu na kraj 2019.), pri čemu je također vanjski dug u najvećem dijelu rezultat porasta inozemnog duga središnje države (+11,4% u odnosu na kraj 2019.). Do kraja 2020. očekujemo zadržavanje duga opće države oko trenutnih razina što u relativnom izrazu znači porast na 87,9% BDP-a na kraju 2020. što predstavlja rast za čak 14,7 postotnih bodova u odnosu na kraj 2019.
Okrećemo se 2021. godini. Prema našim projekcijama, potrebe za financiranjem proračunskog manjka i financijskih obveza koje dospijevaju u ovoj godini iznose oko 17% BDP-a. Uz očekivani proračunski manjak od 3% BDP-a, u prvom tromjesečju dospijeva 1,5 mlrd. dolara euroobveznice, a potom u srpnju slijedi dospijeće 6 mlrd. kuna domaće obveznice. Uz obveze po domaćim i inozemnim kreditima (oko 11 mlrd. kuna) u 2021. je na dospijeću i gotovo 23 mlrd. kuna trezorskih zapisa koja uključuju i 1 mlrd. eura trezorskog zapisa čije je dospijeće u svibnju.
Dospjele obveze po trezorcima država će vjerojatno, kao i do sada, namiriti zanavljanjem dok već u prvom tromjesečju, s dospijećem euroobveznice očekujemo i izlazak države na međunarodno tržište kapitala. U okruženju povoljnih uvjeta financiranja odnosno niskih kamatnih stopa ne isključujemo mogućnost i izdašnijeg izdanja od onog na dospijeću. Uz sužavanje proračunskog manjka i omjer duga opće države i BDP-a u ovoj bi se godini trebao vratiti na silaznu putanju. Očekujemo na kraju 2021. smanjenje omjera javnog duga i BDP- a na razinu 84,9%.
