GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

EK: Nizak potencijal rasta prepreka Hrvatskoj za sustizanje bogatijih

EK: Nizak potencijal rasta prepreka Hrvatskoj za sustizanje bogatijih
SLABOSTI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.06.2021 / 16:51
Autor: SEEbiz / H
BRUXELLES - Europska sredstva namijenjena za oporavak i otpornost prigoda su za Hrvatsku da poveća svoj potencijal gospodarskog rasta, koji je i dalje nizak i predstavlja prepreku za sustizanje bogatijih zemalja, kaže se u makroekonomskoj analizi Europske komisije.

"Mehanizam za oporavak i otpornost pruža Hrvatskoj priliku za provedbu mnogih potrebnih reformi, investicija koje će joj pomoći u stvaranju radnih mjesta, održivom rastu, uz istodobno moderinziranje gospodarstva, omogućujući mu da se oporavi od pandemije na uravnotežen, otporan i održiv način", kaže se analizi Komisije.

Komisija je u srijedu objavila proljetni paket Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju gospodarskih politika država članica. Za razliku od prethodnih godina, Komisija je ove godine objavila samo fiskalne preporuke, ne i preporuke za reforme zemljama članicama jer je taj dio pokriven nacionalnim planovima za oporavak i otpornost. Dio paketa je i dubinska analiza makroekonomske situacije u 12 zemalja članica, koje imaju prekomjerne makoekonomske neravnoteže ili samo makroekonomske neravnoteže, bez pridjeva prekomjerne.

Hrvatska je u skupini zemalja s makroekonomskim neravnotežama.

Komisija u analizi za Hrvatsku navodi da nizak potencijal gospodarskog rasta "ostaje preprekom" za sustizanje bogatijih članica. Prepreka za povećanje potencijalnog rasta su ustrajno niska razina radno aktivnih i smanjenje radne snage.

"Potencijal hrvatskog gospodarskog rasta među najnižima je u srednjoj i istočnoj Europi, iako je u proteklih nekoliko godina povećan", navodi Komisija.

Smatra da bi reforme i investicije koje će se financirati europskim sredstvima za oporavak i otpornost trebale bi imati značajan i dugotrajan utjecaj na rast hrvatskog BDP-a u sljedećim godinama.

Komisija ističe da je javni dug padao tijekom pet godina, ali je zbog pandemije, odnosno mjera za spašavanje gospodarstva i radnih mjesta, prošle godine snažno porastao.

Olakšavajuća je okolnost što je Hrvatska proteklih godina refinancirala svoj dug po vrlo niskim kamatnim stopama, s dugim dospijećem.

"Rezultat toga je da su, unatoč rastućem javnom dugu, troškovi njegova servisiranja bitno niži. S druge strane, novoakumulirani dug uglavnom je izdan ili denominiran u eurima, čime se povećava izloženost tečajnom riziku. Ipak, s obzirom povijesnu stabilnost tečaja, visoki stupanj euroiziranosti gospodarstva, stabilnu vanjsku konkurentnost, ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), očekuje se da će tečajni rizici biti prigušeni", navodi Komisija.

Očekuje i da će javni dug početi padati već ove godine, a s gospodarskim oporavkom očekuje se da će sljedeće godine pasti ispod 83 posto.

Nakon skoro deset godina postupnog pada korporativnog i duga kućanstava, dug korporacija je prošle godine porastao na 63 posto BDP-a, a dug kućanstava na 38,3 posto BDP-a.

Komisija je najavila da će odstupanje od Maastrichtskih pravila, prema kojima deficit treba biti ispod tri posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, vrijediti ove i sljedeće godine, a povratak na pravila najavljuje za 2023. godinu.

Tijekom protekle godine, Komisija je dopustila odstupanje od strogih fiskanlih pravila, kako bi države članice proračunskim sredstvima mogle braniti radna mjesta i spašavati gospodarstvo teško pogođeno pandemijom.

Svim zemljama članicama Komisija preporučuje da izbjegnu prerano povlačenje fiskalnih potpora i da iskoriste Mehanizam za oporavak i otpornost za potporu gospodarskom oporavku.

Odluka o povratku na poštivanje fiskalnih pravila treba biti donesena na temelju ocjene stanja gospodarstva i kvantitativnih kriterija. Ključni kvantitativni kriterij treba biti povratak na predkriznu razinu gospodarskih aktivnosti.

Tagovi: hrvatski BDP, hrvatska ekonomija, Europska komisija
PROČITAJ I OVO
Vlada prihvatila alokaciju MMF-ovih posebnih prava vučenja vrijednih 828,2 mln eura
ZELENO SVJETLO
Vlada prihvatila alokaciju MMF-ovih posebnih prava vučenja vrijednih 828,2 mln eura

ZAGREB - Vlada je u četvrtak donijela odluku o prihvaćanju sredstava na osnovi opće alokacije posebnih prava vučenja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a riječ je o 828,2 milijuna eura, koja se ne mogu koristiti za financiranje obaveza javnog sektora.

Marić osniva 14 novih odjela zbog eura
POTEZI
Marić osniva 14 novih odjela zbog eura
ZAGREB - Pored još nepoznatih efekata koje će na Hrvatsku imati uvođenje eura, zasad je jedino sigurno da će prelazak na zajedničku europsku valutu kao posljedicu imati povećanje broja rukovoditelja na razini Ministarstva financija, a moguće i nova zapošljavanja.
EK predlaže novi sustav povlaštenog pristupa svome tržištu
PRIJEDLOZI
EK predlaže novi sustav povlaštenog pristupa svome tržištu
BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu predložila novi Opći sustav povlastica (OSP), kojim želi osigurati da zemlje u razvoju poštuju ekološke standarde i odredbe o ljudskim i radnim pravima.
Poremećaji u opskrbnim lancima koče oporavak njemačke ekonomije
KOČNICA
Poremećaji u opskrbnim lancima koče oporavak njemačke ekonomije
BERLIN - Njemačko gospodarstvo porast će ove godine slabije no što se očekivalo zbog poremećaja u opskrbnim lancima i nestašice čipova i drugih poluproizvoda koji koče oporavak od posljedica pandemije, objavio je u srijedu ekonomski institut Ifo.
Marić: Inflaciju treba shvatiti vrlo ozbiljno
INFLACIJA
Marić: Inflaciju treba shvatiti vrlo ozbiljno
ZAGREB - Inflaciju treba shvatiti vrlo ozbiljno, zbog ispunjavanja kriterija za uvođenje eura, ali i standarda građana, rekao je u srijedu ministar financija Zdravko Marić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE