Ekonomija eurozone pala u studenome, poslovni čelnici ipak optimistični

Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u studenom za 4,9 bodova u odnosu na listopad, na 45,1 bod, procijenila je preliminarno londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka.

Vrijednosti niže od 50 bodova pokazuju pad aktivnosti a one više njihov rast.

Prosječne vrijednosti indeksa u listopadu i studenome najniže su od zadnjeg tromjesečja 2012. koje je obilježila dužnička kriza i signaliziraju nagli pad BDP-a, ističu u Markitu.

"Gospodarstvo eurozone ponovo je snažno palo u studenome u okruženju obnovljenih nastojanja da se suzbije sve veći broj slučajeva zaraze covidom 19", konstatira glavni poslovni ekonomist Markita Chris Williamson.

"Ponovo je najteže pogođen uslužni sektor, posebno ugostiteljske i tvrtke u bliskom kontaktu s klijentima, iako je oslabljenja potražnja uzela danak i na industriji", dodaje Williamson.

Priljev novih narudžbi u industriji osjetno je oslabio a uslužni sektor bilježio je najveći pad potražnje od svibnja, primjećuju u Markitu.

Kompanije su zbog oslabljene potražnje pokušavale potaknuti prodaju popustima, što je rezultiralo dubljim padom prosječnih prodajnih cijena usluga. Cijene robe umjereno su pak porasle zbog viših cijena inputa, povezanih s većom potražnjom za ključnim sirovinama.

Među gospodarstvima obuhvaćenim istraživanjem jedina je svijetla točka bila Njemačka dok su u Francuskoj aktivnosti pale treći mjesec zaredom, i to najsnažnije od svibnja, utječući i na rezultat cijele regije.

Poslovni su čelnici ipak optimističniji u prognozama za idućih 12 mjeseci no što su bili u listopadu.

“I u proizvodnom i u uslužnom sektoru kompanije iskazuju veći optimizam u očekivanjima za predstojeću godinu, što najvećim dijelom odražava sve izraženije nade da će nove ohrabrujuće vijesti o cjepivu omogućiti da se život u 2021. vrati u normalu", konstatira ekonomist Markita.