Promatrano na razini zemalja EU, gotovo nepromijenjena vrijednost u usporedbi s rujnom rezultat je niže vrijednosti ekonomskog sentimenta u trgovini na malo te veće vrijednosti pokazatelja ekonomskog sentimenta u uslužnom sektoru. Ekonomski sentiment u industriji, građevinarstvu te povjerenje među potrošačima uglavnom je ostalo nepromijenjeno. Promatrano prema veličini gospodarstava u EU, ESI pokazatelj se poboljšao u Poljskoj (+1,4), Španjolskoj (+1,2) i Njemačkoj (+0,5). S druge strane, sentiment je znatno pogoršan u Francuskoj (-2,9) i, u manjoj mjeri, u Italiji (-0,9) dok je u Nizozemskoj ostao nepromijenjen.
Na razini EU, nepromijenjena vrijednost ekonomskog sentimenta u industriji u usporedbi s rujnom rezultat je značajno niže razine zaliha gotovih proizvoda (razine „ispod normalnih“), dok se s druge strane procjena menadžera o trenutnoj razini ukupnih narudžbi pogoršala. Sentiment u uslužnom sektoru porastao je zahvaljujući rastućim očekivanjima o povećanju potražnje što je djelomično kompenziralo pogoršanu procjenu ranije potražnje. Povjerenje potrošača ostalo je nepromijenjeno kao rezultat poboljšanja potrošačkog optimizma o financijskom stanju u svojim kućanstvima i povećane namjere za budućim kupnjama što je djelomično neutraliziralo pogoršana očekivanja o budućoj financijskoj situaciji i općenito ekonomskoj situaciji. Ekonomski sentiment u trgovini na malo osjetno je smanjen, odražavajući pogoršane procjene o poslovnom kretanju u promatranom sektoru te povećanje zaliha na razine „iznad normalnih“. Nasuprot tome, trgovci su postali optimističniji u pogledu buduće poslovne situacije. Konačno, ekonomski sentiment u građevinarstvu ostao je stabilan budući da su se očekivanja građevinara o zapošljavanju neznatno poboljšala, ali je njihova procjena razine narudžbi u poslovnim knjigama općenito skromna. Kao ograničavajući čimbenik u ovom sektoru ističe se nedovoljna potražnja, ali i manjak radne snage ili materijala/opreme.
Hrvatska se, prema promatranom pokazatelju, s vrijednošću ESI pokazatelja od 106,1 bod u listopadu (+0,9 bodova u odnosu na rujan) nalazi u gornjem dijelu ljestvice unutar zemalja EU i iznad svojeg dugoročnog prosjeka. Promatrano prema sektorima, ekonomski sentiment u industriji porastao je na 6,5 bodova (sa 3 u rujnu). Iako poboljšan, slab sentiment u industriji u skladu je s recentnim kretanjima u industrijskoj proizvodnji odražavajući oslabljenu inozemnu potražnju kao odraz kretanja u okruženju, odnosno industrijske recesije što nastavlja ograničavati oporavak domaće industrije. Istovremeno ekonomski sentiment u maloprodaji, s vrijednošću od 17,1 bodova vratio se u listopadu na uzlaznu putanju što je vjerojatno i posljedica povoljnih turističkih kretanja u post sezoni. Uz rast realnih plaća, polagano slabljenje inflacije i smanjenje inflacijskih očekivanja podržavat će rast osobne potrošnje. Ekonomski sentiment u građevinarstvu nastavlja slabiti treći mjesec zaredom, međutim, zadržava se u pozitivnom području od ožujka 2021. Promatrano u prvih deset mjeseci ove godine, poslovni optimizam u građevinarstvu na najvišim je razinama od 2019. godine. Unatoč visokim troškovima gradnje, nedostatku kvalificirane radne snage i kontinuiranoj ekonomskoj neizvjesnosti, optimizam u građevinarstvu nastavlja (za sada) pokazivati stanovitu otpornost. Posljedica je to i priljeva EU transfera koji pružaju potporu građevinskoj aktivnosti. Konačno, ekonomski sentiment u uslužnom sektoru zadržao se u listopadu u dvoznamenkastom području (12,8 bodova). Ekonomski podaci za drugu polovinu godine trebale bi potvrditi usporavanje gospodarstva, ali i signalizirati solidne stope gospodarskog rasta u usporedbi s ostalim državama EU. Razvoj gospodarske situacije u hrvatskim najvažnijim trgovinskim partnerima u EU poziva na izraziti oprez i slabljenje inozemne potražnje, osobito iz Njemačke, Italije i Austrije.
