GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

EU želi potrošiti suludih 800 milijardi eura na ispunjavanje klimatskih ciljeva

EU želi potrošiti suludih 800 milijardi eura na ispunjavanje klimatskih ciljeva
VAN PAMETI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 25.02.2024 / 08:40
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
GENT - Na sastanku ministara financija EU nije bilo veselo: i klima i obrana su važne, ali gdje je novac? Uzeti od drugih troškova? Zadužiti se? Ili još bolje: zadužiti se pa da plaćaju svi, pogotovo Njemačka?

Na sastanku europskih ministara financija u Gentu je bila i predsjednica Europske središnje banke, ali Christine Lagarde je rekla samo gole brojke: od 2031. će EU trebati svake godine investirati 800 milijardi eura svake godine kako bi se postigli klimatski ciljevi. Svakako je bilo lako političarima riječima se založiti za tako lijepe ciljeve, ali sad je pitanje: odakle ti novci?

A onda je tu i obrana: stanje je ozbiljno, već se vidjelo i kako se na Washington ne može baš slijepo računati tako da najmanje 2% BDP-a treba potrošiti i u tu svrhu. A to je još 75 milijardi eura godišnje.

Europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni je u Gent došao s jasnim pitanjem: tu je doduše još uvijek program obnove Next Generation od posljedica korone u vrijednosti od 750 milijardi eura, ali „što će doći nakon toga?“, pita povjerenik. Potrebne investicije u energetskoj tranziciji su upravo enormne i tu će svakako biti potrebna državna pomoć. Već i program nakon korone je barem u određenoj mjeri bio zajednički, dakle dug svih članica. Hoćemo li i energetsku tranziciju tako financirati?

Za francuskog ministra financija, Brunu Le Mairea tu nema nikakve dvojbe, osobito kad je riječ o dodatnim sredstvima za obranu. Makar strah sa istoka nije isti u zemljama Baltika ili Portugalu, riječ je o zajedničkoj obrani – a onda i zajedničkom zaduživanju kako bi se to postiglo.

Tu je već tradicionalno njemački ministar financija protiv – pa tako i sadašnji, Christian Lindner (FDP): „Ne vjerujem da nam je to potrebno“, kaže njemački ministar. Najprije treba doći „konsolidacija“ i „određivanje prioriteta“ u nacionalnim proračunima – drugim riječima, štedjeti i uzeti od drugih na državnoj skrbi. Konačno, organizacija obrane je još uvijek na nacionalnoj razini.

A osim toga, Njemačkoj trenutno ne ide dobro: sve više tvrtki najavljuju otkaze, a ne nekakve nove investicije. Ministar ima dojam kako Njemačkoj treba najmanje tri godine predaha u povećanju bilo kakvih izdataka i „moramo izaći na kraj s onim što imamo“, misli Lindner. I Njemačka ima sve veće muke pokriti sve svoje troškove, od energetske tranzicije i digitalizacije pa do troškova za obranu.

Jeromin Zettelmayer iz instituta Bruegel, obzirom i da gospodarstvo u drugim europskim zemljama trpi od poskupljenja i visokih kamata, tu ne vidi drugog izlaza nego zaroniti u nove dugove: „To je izuzetno težak problem već i što su izdaci tako različito podijeljeni. Tu mora postojati zajedničko, europsko rješenje i ako dođe do novog izdanja europskog fonda (kao za koronu – op.ur.), ono će vjerojatno imati takav zadatak. Trebamo na europskoj razini nešto slično kao što je njemački posebni imutak za Bundeswehr.“

Neke članice Unije rješenje vide u takozvanoj „uniji kapitalnih investicija“. O tome se raspravlja već godinama i tu je prije svega francuski ministar već srdit od tolikih oklijevanja. Dosta se raspravljalo, sad se mora odlučiti i djelovati. A ako to neće svih 27 država članica, onda će se izdvojiti skupina zemalja koja to žele i one će same krenuti u takvu uniju.

Tu su najglasnije države koje se prije nadaju same doći do novih ulaganja nego što su spremne uložiti u drugim članicama tako da se još uvijek raspravlja, kako postići takvu uniju kapitalnih investicija. Tu i Lindner priznaje kako bi to trebalo ići brže, ali to će jedino imati smisla ako se to dogovori čitava Europska unija. U Gentu se tako jedino dogovorilo kako će u ožujku barem stručnjaci zemalja zone eura napraviti plan, kako bi se takva kapitalna unija mogla postići.

No raspoloženje među ministrima i dužnosnicima EU u Gentu je bilo prije tmurno nego voljno govoriti o velikim planovima. Čak i ESB je morao objaviti knjigovodstveni gubitak zbog visokih kamata i slabe konjunkture u Europi. Perspektive su tmurne već i zbog demografije: ne muči samo Njemačku problem što u najskorije doba odlazi u mirovinu brojni „baby-boom“ naraštaj iz šezdesetih i tko će onda plaćati sve veće izdatke koje se traže od države?

Povjerenik za gospodarstvo Gentiloni je ipak pokušao ohrabriti okupljeni skup: inflacija slabi, gospodarski polet će doći – iako možda malo kasnije nego što se nadamo. No koncem godine bi i ESB mogla spustiti eskontnu stopu, opet će krenuti investicije i život u gospodarstvu. Na to je povjerenika pogledala i predsjednica ESB – ali ona nije rekla ni riječ.

Tagovi: europska unija, klima, obrana, lindner, lagarde, macron, gentiloni
PROČITAJ I OVO
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
IZNENAĐENJE
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
BERLIN - Privatni sektor u Njemačkoj doživio je neočekivani rast ovog mjeseca, koji je bio potaknut solidnim rastom u sektoru usluga.
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
SIGNALI
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
LJUBLJANA - Pokazatelj povjerenja potrošača u travnju je u odnosu na ožujak poboljšan za tri postotna boda. Njegova je vrijednost najviša od veljače 2022., ali je i dalje tri postotna boda ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavio je danas statistički ured.
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
TRENDOVI
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
PEKING - Fiskalni prihodi Kine u prvom su tromjesečju pali za 2,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavilo je u ponedjeljak tamošnje ministarstvo financija.
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
DUG
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
ZAGREB - Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ZARADE
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ANALIZA - Prema podacima koje je DZS objavio u petak, u veljači je nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE