Europska komisija: Rast hrvatskog BDP-a drugi po visini u EU |
Objavljeno: 15.11.2023 / 12:07 |
Autor: SEEbiz |
ZAGREB - Rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda ove će godine biti drugi po visini u EU-u i ostat će među najvišima i sljedeće dvije godine, dok bi inflacija s ovogodišnjih 8,1 posto trebala pasti na 2,4 posto sljedeće i na 1,67 posto 2025., procjenjuje Europska komisija u jesenskim gospodarskim prognozama. |
Iako za europsko gospodarstvo Komisija kaže da je tijekom ove godine izgubilo zamah zbog visokih troškova života i povećane globalne nesigurnosti, u Hrvatskoj se očekuje kontinuirani rast BDP-a i u ovoj i u sljedeće dvije godine, malo sporije smanjivanje inflacije, solidan rast zaposlenosti, rekordno niska nezaposlenost i nastavak smanjivanje zaduženosti. Za ovu godinu Komisija navodi rast BDP-a: 2,6%, što je znatno više od projiciranih 1,6%. Za 2024. predviđa se rast od 2,5%, koji bi u 2025. trebao dosegnuti 2,8%. Ovako solidan rast BDP-a u Hrvatskoj rezultat je uspješne 2022. godine, pristupanja schengenskom i europodručju. Državna potrošnja i ulaganja te povećana apsorpcija fondova EU-a uz nepovratna sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost pridonose "široko zasnovanom" rastu BDP-a, stoji u Komisijinoj analizi. Tomu pridonosi, dodaje se, i povećanje neto izvoza. Inflacija znatno usporila, najviše rasle cijene hrane i pića Glavni je rizik za gospodarske izglede ustrajnija inflacija i njezin sporiji pad u Hrvatskoj nego drugdje u europodručju. Komisija predviđa inflaciju od 8,1%, koja bi u sljedećoj godini pala na 2,4%, te dodatno smanjivanje na 1,6% u 2025. Ova prognoza uključuje i pretpostavljeno postupno ukidanje državnih mjera za održavanje niskih cijena energenta do kraja ožujka 2024. Nastavak rasta zaposlenosti Komisija predviđa da će i zaposlenost nastaviti rasti i u 2024. i 2025. unatoč nedostatku radne snage, pa će stopa nezaposlenosti biti rekordno niska. Mjere usavršavanja i prekvalifikacije koje su predviđene u Fondu za oporavak i otpornost trebale bi dodatno olakšati radnicima da prelaze u sektore u kojima nedostaje radne snage. Povećanje državnog deficita na 1,8% u dvije godine Deficit i javni dug države nastavljaju se smanjivati i Komisija bilježi da je deficit porastao u mali višak od 0,1% BDP-a u 2022., a snažna gospodarska aktivnost održat će visoke državne prihode i u 2023. Komisija predviđa povećanje državnog deficita na 1,8% u sljedeće dvije godine, što je dvostruko manje od dopuštenih 3%. Što se zaduženosti države tiče, ona će se smanjivati sa 68,2% BDP-a u prošloj godini na 58,8% u sljedećoj i 58,2% u 2025. Smanjenje javnog duga posljedica je snažnog rasta BDP-a, navodi se u izvješću Komisije. |
|
Tagovi: hrvatski bdp, Europska komisija, bdp |
PROČITAJ I OVO | ||
Najviša deflacija u Kini u posljednje tri godine |
PEKING - Indeks potrošačkih cijena u Kini u studenom je na godišnjoj razini pao za 0,5 posto, što je najviša stopa deflacije u tom drugom najvećem svjetskom gospodarstvu u protekle tri godine, pokazuju najnoviji podaci kineskog statističkog ureda |
Proizvođačke cijene industrije pale za 1,3 posto na godišnjoj razini |
ZAGREB - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u studenom su u odnosu na listopad zadržale stabilnost, dok su na godišnjoj razini pale za 1,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u četvrtak. |
Amerikanci vrlo optimistični oko inflacije |
NEW YORK - Najnovija anketa o raspoloženju potrošača sa Sveučilišta u Michiganu otkrila je da potrošači očekuju da će inflacija iznositi 3,1% u godini, što je značajno smanjenje u odnosu na prošlomjesečna očekivanja od 4,5%. |
S&P i DBRS Morningstar potvrdili kreditni rejting Slovenije |
LJUBLJANA - S&P Global Ratings i DBRS Morningstar u petak su potvrdili kreditni rejting Slovenije. S&P je potvrdio ocjenu AA- sa stabilnim izgledima, a DBRS Morningstar potvrdio je ocjenu A s jednako stabilnim izgledima, objavili su na stranicama Ministarstva financija. |
Kineske potrošačke cijene u studenom pale najbrže u posljednje tri godine |
PEKING - Potrošačke cijene u Kini pale su najbrže u tri godine u studenom, dok se tvornička deflacija produbila, što ukazuje na sve veći deflacijski pritisak jer slaba domaća potražnja dovodi u sumnju gospodarski oporavak. |