Potražnja za farmaceutskim proizvodima i medicinskim proizvodima će se povećati, a digitalizacija gospodarstva će se ubrzati. Moguće je skratiti proizvodne lance europskih tvrtki.
Potražnja za farmaceutskim proizvodima i medicinskim proizvodima bit će vrlo izražena, barem privremeno, Banka Slovenije napisala je u mjesečnom pregledu makroekonomskih kretanja. Ograničavanje socijalnih kontakata ubrzava digitalizaciju gospodarstva i jača razvoj tehnološki zahtjevnijih usluga i njihovog izvoznog potencijala. Također, iskustvo tvrtki u organiziranju proizvodnje tijekom borbe protiv koronavirusa može pridonijeti tehnološkoj modernizaciji u smjeru veće automatizacije.
Banka Slovenije navodi da bi nove mogućnosti za Sloveniju mogle biti predstavljene i mogućim skraćivanjem proizvodnih lanaca europskih tvrtki, koja će proizvodnju iz Azije prebaciti natrag u Europu kako bi se osigurao sigurniji pristup intermedijarnim proizvodima. To bi moglo povećati priljev izravnih stranih ulaganja i pridonijeti poboljšanju stanja na tržištu rada. Europski zeleni sporazum nudi i priliku za poticanje investicija koje bi, uz odgovarajuću potporu države, mogle pridonijeti ekološki održivijem gospodarstvu.
Međutim, u mnogim se industrijama obećava spor oporavak. Reakcija potrošača, koji će trošiti manje zbog loših uvjeta na tržištu rada i razboritosti, posebno za nebitne proizvode, ostaje nepoznanica, naglašava Banka Slovenije.
Ako je oporavak tržišta rada spor zbog nesigurnosti poduzeća, razdoblje slabe potražnje također će biti duže, što će oslabiti tržište rada, a time i inflaciju. Moguće daljnje ograničavanje socijalnih kontakata može i dalje ometati rad mnogih usluga, posebno u turizmu. Samo u ovoj industriji Slovenija bi mogla izgubiti turističke prihode od stranih gostiju u iznosu između 550 i 830 milijuna eura.
Dodatni problemi slovenskom gospodarstvu jesu situacija u susjednoj Italiji, našem drugom najvažnijem trgovinskom partneru, i barem trenutno vrlo slaba potražnja za automobilima u svijetu, što uvelike smanjuje aktivnost u slovenskoj proizvodnji.
Prema Banci Slovenije, u svijetu se očekuje velika recesija u prvoj polovici ove godine. Slovensko gospodarstvo također je suočeno s velikom krizom; pokazatelji poput gospodarske klime, povjerenja u aktivnosti, predviđanja potražnje i povjerenja potrošača dosegli su najniže razine od kada su podaci postali dostupni u prijelazu na drugi kvartal.
