GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Financial Times objavio listu gradova budućnosti, na njoj se našla i dva iz Hrvatske

Financial Times objavio listu gradova budućnosti, na njoj se našla i dva iz Hrvatske
GRADOVI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 22.02.2024 / 07:46
Autor: SEEbiz / N1 info

LONDON - Financial Times objavio je fDi Intelligence ljestvicu europskih gradova i regija budućnosti 2024. godine, a na kojoj se su se našla i dva hrvatska grada te jedna regija.

Frankfurt, Wrocław i Luxembourg odnijeli su pobjede u svojim kategorijama – velikih gradova, gradova srednje veličine i malih gradova, na listi fDi Intelligence.

U međuvremenu, London je potvrdio svoje vodstvo u kategoriji velikih gradova, pri čemu se Barcelona ističe kao glavni grad za strategiju FDI. U regijama, Pariška regija (Île-de-France) pobijedila je među velikim regijama, dok su Sjeverna Nizozemska i Dublinska regija također bile jako dobre.

Procijenjeno je čak 330 europskih gradova podijeljenih prema broju stanovnika u pet skupina — veliki, veliki, srednji, mali i mikro gradovi — kao i 141 europska regija podijeljena u tri skupine — velike, srednje i male regije.

Mjesta su rangirana prema uspješnosti u pet potkategorija: gospodarski potencijal, otvorenost prema poslovanju, povezanost, ljudski kapital i životni stil, i isplativost. Tu je i dodatna kategorija – strategija FDI, koja gleda promicanje ulaganja. Ocjenjivački sud pregledao je 117 prijava iz gradova i regija diljem Europe.

Trio koji čine London, Amsterdam i Dublin i dalje je na vrhu kategorije velikih gradova.

Podaci pokazuju da je glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva najbolji europski grad po dostupnosti talenata i načinu života. Među najbolje je povezanim gradovima, nudi najbolje poslovno okruženje i ima najveći gospodarski potencijal od svih većih europskih gradova. Amsterdam ga je slijedio zahvaljujući sličnoj kombinaciji dostupnosti talenata, povezanosti, poslovnog okruženja i gospodarskog potencijala, dok je Dublin zauzeo svoje treće mjesto uglavnom zahvaljujući svojim gospodarskim izgledima.

Ostatak ljestvice čine redom, Varšava, Pariz, München, Madrid, Berlin, Stockholm, i Barcelona.

U kategoriji velikih gradova, Frankfurt je nadmašio njemački kolega Hamburg i osvojio ovogodišnji poredak u svojoj kategoriji, a Düsseldorf je treći.

U kategoriji gradova srednje veličine, poljski Wrocław dao je izjavu pošto je osvojio prvo mjesto ispred Züricha – prošlogodišnjeg pobjednika – i Vilniusa.

U kategoriji malih gradova Luxembourg City je zasjeo na vrh ljestvice, dok je švicarski Zug potvrdio vodstvo u kategoriji mikro gradova.

Pariška regija (Île-de-France) ponovila je svoju moć među velikim regijama na ulasku u ključnu godinu. Za samo nekoliko mjeseci regija će biti domaćin Olimpijskih igara 2024., na kojima će se pojaviti niz novih infrastruktura i dodatno potaknuti njezinu konkurentnost. West Midlands je bio drugi, North-Rhine Westphalia u Njemačkoj treća.

Ostatak ljestvice čine Katalonija, zatim talijanske regije Emilia-Romanga, Piemonte i Lombardija, te madridska regija, poljska Silesia i Andaluzija u Španjolskoj.

U kategoriji regija srednje veličine Sjeverna Nizozemska ponovno je osvojila prvo mjesto; isto vrijedi i za regiju Dublin u kategoriji malih regija.

I dva hrvatska grada te jedna regija našli su se na listi gradova i regija budućnosti. Točnije, svoje u top 10 našli su u jednoj od pet kategorija uspješnosti.

Tako je Zagreb zauzeo 10. mjesto u kategoriji isplativosti (cost effectiveness) među glavnim gradovima Europe. I sama Hrvatska je spomenuta, uz Litvu, kao jedna od zemalja s velikim rastom novih start-up kompanija.

Još jedan hrvatski grad našao se na 10. mjestu mikro gradova u kategoriji strategija FDI koja, gleda promicanje ulaganja, a riječ je o Jastrebarskom.

U istoj kategoriji našla se i Krapinsko-zagorska županija koja je zauzela 7. mjesto među malim europskim regijama budućnosti.

Tagovi: Financial Times, gradovi budućnosti, gradovi, Wroclaw, Frankfurt, London, Zagreb, Jastrebarsko, Luxembourg
PROČITAJ I OVO
Vlada obećava veće plaće, kreditni rejting A i smanjenje javnog duga
PROGRAM
Vlada obećava veće plaće, kreditni rejting A i smanjenje javnog duga
ZAGREB - Danas je u ministarstvima izvršena primopredaja dužnosti te je vođenje ministarstva gospodarstva preuzeo novi ministar Ante Šušnjar iz Domovinskog pokreta.
Usluge i dalje glavni generator inflacije u Hrvatskoj
INFLACIJA
Usluge i dalje glavni generator inflacije u Hrvatskoj
ANALIZA - Državni zavod za statistiku u petak je objavio konačne podatke indeksa potrošačkih cijena za travanj. Uz rast za 0,7% u odnosu na ožujak, godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je 3,7%. Najskromniji je to porast na godišnjoj razini od rujna 2021.
Produktivnost njemačkih radnika ne izgleda dobro
TRŽIŠTE RADA
Produktivnost njemačkih radnika ne izgleda dobro
BERLIN - Nijemci su dugo bili na glasu kao marljivi, odgovorni, pouzdani i produktivni. Kako stvari s radnim moralom izgledaju danas? Jesu li Nijemci ljeniji nego ranije i to unatoč nedostatku stručne radne snage?
Dug opće države narastao na gotovo 47 milijardi eura
ZADUŽENOST
Dug opće države narastao na gotovo 47 milijardi eura

ANALIZA - Krajem siječnja 2024. godine javni dug Republike Hrvatske iznosio je u apsolutnim iznosima 46,9 milijardi eura što je 0,1 mlrd. ili 0,3% više u odnosu na siječanj 2023.

Studija: Njemačka bi pretrpjela ozbiljne ekonomske posljedice u slučaju napuštanja EU
SCENARIJI
Studija: Njemačka bi pretrpjela ozbiljne ekonomske posljedice u slučaju napuštanja EU
BERLIN - Njemačka bi pretrpjela veliku gospodarsku štetu ako napusti Europsku uniju, napisali su istraživači Njemačkog ekonomskog instituta (IW) u izvješću koje je objavila dpa.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE