Gotovo 177.000 zahtjeva za boravak i rad stranih radnika

Pad na godišnjoj razini, započet u travnju 2021., nastavlja se trideset i drugi mjesec zaredom. U odnosu na studeni 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 2.939 osoba ili 2,5%. S druge strane, u odnosu na listopad evidentiran je rast broja registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u za 3.361 osobu ili 3,1%.

U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih porastao je na 113.250 osoba. Uz mjesečni rast broja registriranih nezaposlenih i pad broja aktivnog stanovništva (-0,4%), registrirana stopa nezaposlenosti porasla je s 6,2% u listopadu na 6,4% u studenom.

U odnosu na studeni 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 12.451 osobu ili 9,9%, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2019. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 15.200 osoba ili 11,8%.

Tijekom studenog je iz evidencije nezaposlenih izašlo 13.039 osoba (+1,2% godišnje), a od toga je zaposleno 9.492 osobe (8.451 osoba na temelju radnoga odnosa i 1.041 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Promatrano prema zapošljavanju temeljem radnog odnosa, većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (6.898 osoba ili 81,6%). Najveći se broj zaposlio u trgovini na veliko i malo (1.279 osoba ili 15,1%), prerađivačkoj industriji (1.261 osoba ili 14,9%), obrazovanju (966 osoba ili 11,4%) te građevinarstvu (704 osobe ili 8,3%).

Na kraju studenog slobodnih radnih mjesta bilo je 16,6 tisuća, što je za 6,2% manje na godišnjoj razini. Najveći udio u prijavljenim slobodnim radnim mjestima imale su djelatnosti iz obrazovanja (3.020 ili 18,2%), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (2.866 ili 17,3%), prerađivačka industrija (2.190 ili 13,2%), trgovina na veliko i na malo (1.619 ili 9,8%) te građevinarstvo (1.361 ili 8,2%).

Prema podacima HZZ-a, broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u prvih jedanaest mjeseci 2023. iznosio je gotovo 177 tisuća. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 522 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Priljev radnika iz zemalja izvan Europske unije u spomenute djelatnosti odražava nesklad ponude i potražnje na domaćem tržištu rada te prirodu posla. Pozitivno mišljenje dobilo je više od 147 tisuća zahtjeva. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.

Iako i tijekom 2024. očekujemo zadržavanje otpornosti tržišta rada u još uvijek izazovnom ekonomskom okružju, trendovi na tržištu rada ovisit će djelomično o raspletu gospodarske situacije u europodručju i ostalim tržištima. Pozitivna očekivanja podupire i još uvijek solidna potražnja za radom, što je primjetno promatrajući stopu slobodnih radnih mjesta koja se nalazi iznad dugoročnog prosjeka te u priljevu radnika iz trećih zemalja, što odražava izazove poslodavaca u pronalaženju radne snage u uvjetima stanovitog gospodarskog rasta i nepovoljnih demografskih promjena.(Petar Bejuk)