HNB: Inflacija ove godine neće biti iznad 7%

Potrošačke cijene u svibnju su bile za 0,5 posto veće nego u travnju, s time da je najveći skok od čak 1,4 posto zabilježen u kategoriji hrana, piće i duhan, a za 0,7 posto porasle su cijene usluga i neprehrambenih industrijskih proizvoda. Prema prvoj procjeni DZS-a, cijene energije niže su za dva posto u odnosu na travanj i to je najviše pridonijelo usporavanju inflacije, piše Novi list.

Kad je u pitanju usporedba s istim mjesecom prošle godine, kad su građani već osjećali jaki pritisak inflacije, opet je na vrhu rast cijena u skupini u kojoj su hrana, piće i duhan i koje su u prosjeku veće za 13,5 posto, dok su cijene energije pale za 3,1 posto.

Detaljnije podatke DZS će objaviti tek za dva tjedna, a prva procjena njihova je obveza zbog ulaska Hrvatske u eurozonu, a kako bi cijene u svim zemljama bile usporedive, DZS je objavio i to da je inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena iznosila 8,3 posto. I po toj metodologiji inflacija je nastavila usporavati, ali ne jednako snažno kao po nacionalnoj. Iz Hrvatske narodne banke pojašnjavaju da »snažnije usporavanje inflacije prema nacionalnom u odnosu na harmonizirani indeks vjerojatno odražava manju zastupljenost turističkih usluga u strukturi relevantne potrošačke košarice, što znači da je u domaćoj košarici za izračun stope inflacije uključeno manje usluga, nego u onoj europskoj. Usporila je inflacija u svibnju i u europodručju i to na 6,1 posto, pa Hrvatska i dalje ima veću stopu inflacije od prosječne koju imaju države eurozone.

– Usporavanju ukupne inflacije najviše su pridonijele cijene energije, i to zbog iščezavanja učinka primjetnog poskupljenja tih cijena u svibnju 2022., kao i njihovog pojeftinjenja u svibnju 2023. u odnosu na prethodni mjesec, navode iz HNB-a. Dodaju i to da se rast cijena usluga ubrzao, zbog čega se temeljna inflacija, u koju nisu uključene energija i hrana, u svibnju blago povećala na 9,6 posto. Usporavanje inflacije u glavnim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima Njemačkoj, Italiji, Austriji i Sloveniji, koje sve imaju nižu stopu inflacije od Hrvatske, upućuje, ističu iz HNB-a, na daljnje popuštanje uvoznih inflacijskih pritisaka. Navode kao pozitivno i to što su se stabilizirale cijene sirove nafte na svjetskom tržištu te da je cijena prirodnog plina na europskom tržištu prvi put od sredine 2021. pala ispod 30 eura po megavatsatu.

Sve upućuje na normalizaciju u dobavnim lancima, što se vidi i u smanjenju proizvođačkih cijena proizvoda za široku potrošnju, koje je ipak blago jer je sve jači pritisak da se povećaju plaće u industriji kako bi se nadoknadio gubitak kupovne moći.

HNB u nastavku godine očekuje daljnje postupno usporavanje inflacije koja bi se krajem godine mogla kretati oko pet posto, dok bi na razini cijele 2023. u prosjeku mogla iznositi oko sedam posto.

Ta se pretpostavka temelji na zadržavanju cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu blizu trenutnih razina, koje su znatno niže od lanjskih, zatim nastavku ograničenja cijena administrativno reguliranih cijena energenata i ograničenja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, odnosno nastavku Vladinih mjera, kao i prognoziranom usporavanju inflacije u europodručju te povoljnom učinku baznog razdoblja, osobito zbog vrlo visoke razine cijena energenata u drugom i trećem tromjesečju protekle godine. No, upozoravaju i na to da i dalje postoje rizici da se usporavanje ne dogodi u skladu s tim projekcijama, što se vidi iz zadržavanja temeljne inflacije na povišenoj razini.

I analitičari RBA-a očekuju da će u nastavku godine inflacija u Hrvatskoj padati i da bi u posljednjem tromjesečju mogla dosegnuti razinu od tri posto, a i oni procjenjuju godišnju prosječnu inflaciju od sedam posto. Ističu da nastavak rasta cijena u kategoriji usluge ne iznenađuje s obzirom na rastuću potražnju i pozitivna očekivanja oko još jedne uspješne turističke sezone, kao i solidna kretanja na tržištu rada.