HNB primjećuje ubrzani rast BDP-a u trećem kvartalu

To je, reklo bi se, iznad svih trenutnih očekivanja. Naime, nakon dva slabija kvartala, koji su ukazivali na bitno usporavanje rasta u ovoj godini na oko 2 posto, treći kvartal, od srpnja do rujna, koji je i inače zbog sezone najjači, dijelom je to očito kompenzirao. Turizam, pri čemu je dobra bila i posezona (rujan), potom povratak osobne potrošnje, ali i kretanja u industriji, pridonijeli su ovakvoj HNB-ovoj procjeni. Čeka se naravno DZS, koji bi prve podatke za treći kvartal trebao objaviti krajem mjeseca, piše Novi list.

Čeka se naravno i četvrti kvartal, koji je uvijek slabiji, pa se i Vlada, unatoč očekivanjima da će treći kvartal biti dobar (a procjena HNB-a to sada potvrđuje), zadržala na konzervativnoj procjeni od oko 2,3 posto ovogodišnjeg rasta. U HNB-u konkretno kažu da »raspoloživi mjesečni pokazatelji upućuju na izraženo ubrzanje rasta gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u trećem tromjesečju«.

Ubrzanje rasta

– Prema modelu brze procjene HNB-a realni BDP u trećem bi tromjesečju mogao porasti za 1,2 posto na tromjesečnoj razini, nakon 0,4 posto u drugom tromjesečju, a godišnja bi se stopa rasta mogla ubrzati na 3 posto s 1,7 posto. Obujam industrijske proizvodnje u rujnu se povećao za 2,3 posto u odnosu na kolovoz, pa je na razini cijeloga trećeg tromjesečja bio za 5,4 posto viši nego u drugom tromjesečju.

Rast na tromjesečnoj razini ponajviše je rezultat snažnog porasta proizvodnje intermedijarnih proizvoda (14 posto), zatim proizvodnje energije (3,9 posto) i kapitalnih proizvoda (3,3 posto). Povoljna kretanja zabilježena su i u trgovini na malo, gdje se realni promet u rujnu nastavio povećavati, te je u trećem tromjesečju bio za 1,4 posto viši nego u prethodnom tromjesečju.

Takva su kretanja ponajprije rezultat povećane prodaje neprehrambenih proizvoda, dok je prodaja motornih goriva znatno ispod razine s kraja prethodne godine kao posljedica rasta cijena energenata nakon zaoštravanja sukoba na Bliskom istoku, tumače analitičari središnje banke, dodajući da je »nešto skromniji rast zabilježen u građevinarstvu«. Nadalje kažu i da »anketni pokazatelji uglavnom upućuju na nastavak relativno povoljnih kretanja početkom četvrtog tromjesečja«. To bi naravno bio listopad, koji je, čini se, zadržao zamah. No, zadnji je kvartal obično nešto slabiji, zbog cikličnosti domaće ekonomije, izuzev prosinca kada rast diže potrošnja.

Hrana ipak skuplja

Analitičari HNB-a tako navode da se pouzdanje potrošača upravo u listopadu blago povećalo u odnosu na rujan, i to unatoč daljnjem zaoštravanju sukoba na Bliskom istoku i rastu cijena energenata na svjetskom tržištu. Procjenjuju da su kućanstva u boljoj financijskoj situaciji nego lani, a poboljšanja su im i očekivanja ekonomske situacije u Hrvatskoj u idućih 12 mjeseci. Ipak, u listopadu je optimizam potrošača blago je smanjen, a pogoršao se i poslovni optimizam, i to u većini djelatnosti, osim uslužnog sektora. Unatoč tome, u većini promatranih djelatnosti, osim u građevinarstvu, optimizam je ostao iznad prosjeka prethodnog tromjesečja, tvrdi HNB. Tijekom trećeg tromjesečja rast zaposlenosti se blago usporio, kao i rast plaća, iako je i dalje relativno snažan. Zaposlenost se povećala u javnom sektoru, dok je u ostatku gospodarstva ostala ista. I plaće su u rujnu porasle u javnom sektoru, i to za 1,5 posto, a u ostatku gospodarstva tek neznatno, primjećuje HNB.

Što se inflacije tiče, HNB prati harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) koji, za razliku od domaćeg »neharmoniziranog« IPC-a ponderira potrošnju nerezidenata, odnosno stranih gostiju i turista. Inflacija mjerena HIPC-om u Hrvatskoj se, kažu tako, u listopadu blago ubrzala, na 4,4 posto, i to kao rezultat bržeg rasta cijena hrane i u manjoj mjeri energije, tvrdi HNB, što je obratno od DZS-ove procjene, koja se oslanja na IPC. Unatoč jačanju, zaključuju, godišnja stopa rasta cijena hrane i nadalje je relativno niska te je, nakon 0,2 posto u rujnu, u listopadu iznosila 0,5 posto, što je niže od prosječnih 3,7 posto u prvom tromjesečju ove godine.