Prema istraživanju iz projekta Age Calculator, u koje je uključena 51 zemlja svijeta, Grčka je jedina europska zemlja koja ima manju prosječnu dob odlaska u mirovinu (59,5 godina u usporedbi s hrvatskih 59,65 godina), dok je u Luksemburgu identična našoj. Od svjetskih zemalja ispod nas su još Saudijska Arabija i Južnoafrička Republika, piše Jutarnji list.
Istraživanje se temelji na podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za 2000. i 2020. godinu, koje su usporedili kako bi otkrili u kojim je zemljama došlo do najveće promjene dobi odlaska u mirovinu. Europske zemlje su zauzela devet od deset mjesta na vrhu te ljestvice. Najveća promjena dogodila se u Bugarskoj, u kojoj se u dva desetljeća prosječna dob povećala za čak sedam godina - s 55,8 na 63. Razlog je to što su prije 20 godina bili nacija koja je najranije odlazila u mirovinu. Slijede Estonija, u kojoj je došlo do promjene s 57,85 na 65 godina, i Latvija (s 59,15 na 65 godina).
Na drugom kraju ljestvice našle su se Kolumbija, Argentina i Južnoafrička Republika, čiji umirovljenici u mirovinu idu ranije nego početkom tisućljeća. U Kolumbiji je došlo do smanjenja s vrlo visokih 69,7 na 63,5 godina, u Argentini sa 67,95 na 62,6 godina, a u JAR-u sa 62,4 na 58,3 godine.
Kada se usporede OECD-ovi podaci za Hrvatsku, prosjek nam se povećao za nešto manje od dvije godine, pa smo se našli na sredini ljestvice. Tako bez obzira na to što je u Kolumbiji došlo da najvećeg smanjenja, Hrvati ipak u mirovinu idu pet godina prije njih.
Općenito, najstariji "novi" umirovljenici dolaze iz Indonezije, gdje prestaju raditi tek sa 69 godina, a slijede Japan (67,55 godina) i Indija (67,25 godina). U Indoneziji je to čak i mlađa dob nego ranije jer su 2000. u mirovinu u prosjeku išli sa 71 godinom. Kada je riječ o Europi, najviši je švedski prosjek - 65 godina.
Hrvatska je i 2000. i 2020. imala petu najmanju dob odlaska u mirovinu - 2000. su od nas bili mlađi samo Bugari, Mađari, Slovenci i Slovaci.
