GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska druga po stopi inflacije u eurozoni

Hrvatska druga po stopi inflacije u eurozoni
INFLACIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 17.11.2023 / 07:39
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB - Hrvatska će ove godine ostvariti drugi najviši rast BDP-a u Europskoj uniji, ali nažalost i drugu najvišu stopu inflacije u eurozoni. Prema najnovijim jesenskim prognozama Europske komisije, hrvatsko gospodarstvo ovu bi godinu trebalo završiti s rastom od 2,6 posto, što će biti drugi najviši rast u EU-u odmah nakon Malte, čije bi gospodarstvo trebalo rasti stopom od 4 posto.

Europska komisija predviđa da bi hrvatski BDP i u iduće dvije godine trebao biti među najvišima u Uniji, no istodobno upozorava da će glavni rizik za hrvatsku ekonomiju biti inflacija, odnosno njezin pad koji je sporiji nego u ostalim članicama eurozone.

Europska središnja banka prošlog je tjedna izašla s prvim procjenama inflacije u listopadu prema kojima najveću inflaciju ima Slovačka (8 posto), a odmah je slijedi Hrvatska sa stopom od 6,7 posto, piše Novi list.

Očekuje se da će ove godine stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), usporiti na 8,1 posto, sljedeće godine pasti na 2,4 posto i 2025. na 1,6 posto, zahvaljujući tome da manje cijene energije i neprerađene hrane djelomično nadoknađuju stalna, iako usporavajuća, povećanja cijena usluga i industrijske robe.

Ako se isključi energija i hrana, inflacija mjerena HICP-om, ove bi godine trebala biti 8,3 posto, sljedeće 3,5 posto, a 2025. 2,7 posto. Europska komisija pri tom predviđa da bi se do kraja ožujka iduće godine postupno ukinule mjere donesene kako bi se ublažio utjecaj visokih cijena energije.

Ukratko, Europska komisija očekuje smirivanje inflacije u Hrvatskoj zbog nižih cijena energije i neprerađene hrane, dok će inflaciju i dalje poticati cijene usluga koje Komisija ocjenjuje »tvrdokornima«.

Inače, gospodarstvo svih 27 članica EU-a ove bi godine trebalo skromno rasti po stopi od 0,6 posto, sljedeće godine 1,3 posto, a 2025. 1,7 posto. Slično je i u eurozoni. Ove godine predviđa se rast od 0,6 posto, sljedeće 1,2 posto, a 2025. 1,6 posto.

Europska komisija procjenjuje da će hrvatski BDP rasti »kontinuiranim tempom, podržan povećanjem osobne potrošnje, rastućim realnim plaćama i ulaganjima potaknutim fondovima EU-a«. Rast bi nam iduće godine trebao usporiti na 2,5 posto, a 2025. ponovno ubrzati, na 2,8 posto.

I dok Hrvatska bilježi gotovo najveću stopu rasta u EU-u, neke članice se suočavaju s tehničkom recesijom, poput Njemačke, koja dva tromjesječja zaredom bilježi usporavanje gospodarskih aktivnosti.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca se nadaju da će u zemljama čija su gospodarstva ključni partneri hrvatskim tvrtkama, a to su Njemačka i Italija, usporavanje biti kratkoga daha i da neće imati velikog utjecaja na nas.

– Vidimo da gospodarstvo EU-a usporava i vidimo da je u devetom mjesecu značajno pala proizvodnja u većini članica. S druge strane, Hrvatska još uvijek ostvaruje rast i to je dobro, znači da i dalje idemo suprotno od tog trenda i da ćemo i iduće godine nastaviti u tom smjeru, komentirao je jesenske prognoze Europske komisije za naš list predsjednik HUP-a Mihael Forjan, dodavši da se u Hrvatskoj vidi blago usporavanje izvoza u prvih devet mjeseci, ali i uvoza, na koji se reflektira usporavanje gospodaskih aktivnosti u EU-u.

Ipak, ne treba strahovati za radna mjesta. Povijesno niska nezaposlenost nastavit će se snižavati i u idućoj godini, odnosno stopa zaposlenosti trebala bi nastaviti rasti unatoč blagom smanjenju ukupnog broja stanovnika (čitaj: daljnjem iseljavanju).

Hrvatsko je gospodarstvo prošle godine snažno raslo, i to stopom od 6,3 posto, zahvaljujući solidnom rastu privatne potrošnje (unatoč visokoj inflaciji), dok ćemo ove godine solidan rast zahvaliti pristupanju eurozoni i šengenskom području.

Potražnja potrošača trebala bi ostati visoka uz rast zaposlenosti i realnih plaća. Predviđa se da će i državna potrošnja i ulaganja pozitivno pridonijeti rastu, pri čemu će ulaganja uvelike biti podržana povećanom apsorpcijom fondova EU-a, procjenjuju u Komisiji.


Zbog očekivanog rasta državne potrošnje u idućoj godini, koji će se ogledati u rastu plaća i socijalnih davanja koji će biti viši od inflacije (i činjenici da ćemo biti u izbornoj godini kada vladajući dijele malo više novca nego što je uobičajeno), od iduće godine će nam malo porasti manjak u proračunu (deficit), a nakon što ćemo ove godine zbog inflacije i s njom povezanog povećanog poreznog priljeva u državnu blagajnu, čak ostvariti i mali suficit, od 0,1 posto BDP-a koliko procjenjuje Bruxelles.


Čime će se još jednom pokazati da je najveći dobitnik u inflaciji – državni proračun.

Tagovi: inflacija, eurozona, cijene, hrana, potrošnja
PROČITAJ I OVO
Slovenska kućanstva nastavljaju poboljšavati svoj financijski položaj
TRENDOVI
Slovenska kućanstva nastavljaju poboljšavati svoj financijski položaj
LJUBLJANA - Kućanstva u Sloveniji nastavljaju popravljati svoj financijski položaj. Njihova financijska imovina i dalje raste brže od njihovih obveza. Prema podacima Banke Slovenije, višak imovine nad obvezama na kraju prvog tromjesečja ove godine dosegao je 62,9 milijardi eura i na godišnjoj razini porastao za oko devet posto.
Ovaj podatak otkriva da se Hrvatska približila zlatnoj sredini EU
NAPREDAK
Ovaj podatak otkriva da se Hrvatska približila zlatnoj sredini EU
ANALIZA - Eurostat je objavio pokazatelj o stvarnoj individualnoj potrošnji (eng. Actual individual consumption, AIC) po stanovniku.
Financijska imovina hrvatskih kućanstava premašila 90 milijardi eura
RAST
Financijska imovina hrvatskih kućanstava premašila 90 milijardi eura
ZAGREB - Ukupna financijska imovina kućanstava na kraju prvog tromjesečja 2024. iznosila je 90,3 milijarde eura, čime je u razdoblju od godine dana porasla za 6,2 milijarde eura ili 7,4 posto, a za 1,5 posto u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, objavila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB).
Rekordno niska nezaposlenost u Hrvatskoj u lipnju
TRŽIŠTE RADA
Rekordno niska nezaposlenost u Hrvatskoj u lipnju
ZAGREB - U Hrvatskoj je krajem lipnja bila registrirana 84.841 nezaposlena osoba, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Inflacija u Mađarskoj u lipnju 3,7%.
CIJENE
Inflacija u Mađarskoj u lipnju 3,7%.
BUDIMPEŠTA - Potrošačke cijene u Mađarskoj u lipnju 2024. u prosjeku su bile 3,7 posto više nego godinu dana ranije, pokazuju podaci Središnjeg statističkog ureda (KSH).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE