Hrvatska među zemljama EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u studenom, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,3 odnosno za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. U listopadu bila se smanjila za 0,7 posto u eurozoni i za 0,5 posto na razini Unije.

Na oba područja najviše je pala proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju i to za dva posto u eurozoni i za 1,8 posto u EU. Slijede kapitalni proizvodi s padom proizvodnje na oba područja za 0,8 posto. Smanjena i još proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 0,6 posto u eurozoni i za 0,7 posto u Uniji prema mjesecu ranije.

Najviše je pak porasla proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,2 posto u eurozoni i za 1,7 posto u Uniji. Slijedi proizvodnja energije, povećana za 0,9 odnosno za 0,7 posto u odnosu na listopad, pokazuju tablice.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u studenom na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Grčkoj, za 4,1 posto. Slijede Slovačka i Belgija, s padom za četiri odnosno 3,8 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenom porasla za 2,6 posto u odnosu na listopad kada je pak bila smanjena za 1,4 posto prema mjesecu ranije. Najbliža Hrvatskoj bila je u studenom Estonija s rastom proizvodnje od 2,7 posto.

Najviše je pak u studenom porasla industrijska proizvodnja u Danskoj, za 9,1 posto. Slijede Slovenija i Portugal s rastom proizvodnje za 3,7 odnosno za 3,4 posto. Eurostat nije raspolagao jedino podacima za Cipar.

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU smanjena i u studenom, za 6,8 odnosno 5,8 posto, prema podacima Eurostata. U listopadu je pala za 6,6 posto u eurozoni i za revidiranih 5,4 posto u Uniji. Na godišnjoj razini najviše je na oba područja ponovno smanjena proizvodnja kapitalnih dobara, za 10,3 posto u eurozoni i za 8,7 posto u EU.

Oštro je pala i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za osam posto u eurozoni i za 8,4 posto u Uniji. U proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju pad je iznosio 6,9 posto u eurozoni, a u EU 3,8 posto. Proizvodnja je smanjena i u sektoru intermedijarnih proizvoda, za 5,2 odnosno za 5,6 posto. Porasla je samo proizvodnja energije, i to za 0,8 posto u eurozoni i za jedan posto u Uniji u odnosu na studeni prethodne godine.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažniji pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je i u studenom Irska, za 30,4 posto. Dvoznamenkasti pad bilježile su još Belgija, Bugarska i Nizozemska, od 11,6 posto, 10,9 odnosno 10,3 posto.

Proizvodnja je pak daleko najviše porasla u Danskoj, za 14,4 posto. Slijedi Hrvatska s rastom industrijske proizvodnje u studenom za 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prema kalendarski prilagođenim podacima, najsnažnijim od početka 2022. godine. U listopadu uvećana je za jedan posto. U skupini s najvećim rastom izdvojena je i Švedska s rastom proizvodnje od 3,4 posto.